Postoji mnogo uvjerljivih zdravstvenih razloga za visokokvalitetnu prehranu, a nova studija s Harvarda nudi još jedan
Znanstvenici s Harvarda proveli su zanimljivo istraživanje u kojem je sudjelovalo više od 2000 sudionika. Rezultati su pokazali da su ljudi koji su se pridržavali mediteranskog stila prehrane, koji se sastoji od puno voća, povrća i cjelovitih žitarica, imali istu razinu kondicije kao ljudi koji su napravili oko 4000 koraka dnevno u prethodnim studijama. Voće i povrće bogato je vlaknima, koja djeluju kao prirodni sagorjevači masnoće i mogu pomoći u jačanju metabolizma. Također, bogato je antioksidansima koji sprječavaju upale i druge zdravstvene probleme.
Vodeći autor studije dr. Michael Mi, s Harvardskog medicinskog centra Beth Israel Deaconess, rekao je kako ova studija pruža neke od najsnažnijih i najstrožih podataka do sada koji podržavaju vezu da bolja prehrana može dovesti do bolje kondicije.
Poboljšanje kondicije koje smo primijetili kod sudionika s boljom prehranom bilo je slično učinku 4000 koraka svaki dan, naglasio je Mi.
Poznato je da zdrava prehrana smanjuje rizik od bolesti srca i raka. Studija na 2380 sredovječnih Amerikanaca i Amerikanki prepoznala je upravo prehranu kao ključni čimbenik. Sudionici su ispunili upitnik o učestalosti konzumacije 126 namirnica tijekom prošle godine, u rasponu od nikad ili manje od jednom mjesečno do šest ili više porcija dnevno. Podaci su korišteni za ocjenjivanje kvalitete prehrane pomoću Indeksa alternativne zdrave prehrane (AHEI; 0 do 110) i ocjene mediteranske prehrane (MDS; 0 do 25), koji su oba povezani sa zdravljem srca. Viši rezultati ukazivali su na kvalitetniju prehranu s naglaskom na povrću, voću, cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima, mahunarkama, ribi i zdravim masnoćama te ograničavanju crvenog mesa i alkohola.
Kod odraslih osoba srednje dobi, zdravi prehrambeni obrasci bili su snažno i povoljno povezani s tjelesnom spremom čak i nakon uzimanja u obzir uobičajenih razina aktivnosti. Odnos je bio sličan kod žena i muškaraca, a izraženiji kod onih ispod 54 godine u usporedbi sa starijima, rekao je Dr. Mi.
Daljnjom analizom identificirana su 24 metabolita – tvari proizvedene tijekom probave i otpuštene u krv tijekom vježbanja – koji su bili povezani ili s lošom ili povoljnom prehranom i fitnesom.
Naši podaci o metabolitima sugeriraju da je zdrava prehrana povezana s boljim metaboličkim zdravljem, što bi mogao biti jedan od mogućih načina na koji vodi do poboljšane kondicije i sposobnosti vježbanja, pojasnio je dr. Mi.
Američki tim uzeo je u obzir dob, spol, ukupni dnevni energetski unos, BMI (indeks tjelesne mase), status pušenja, razinu kolesterola, krvni tlak, dijabetes i razinu rutinske tjelesne aktivnosti. Prosječni AHEI i MDS bili su 66,7 odnosno 12,4. U usporedbi s prosječnim rezultatom, povećanje od 13 bodova na AHEI i 4,7 na MDS-u povezano je s 5,2 posto i 4,5 posto većim ‘vršnim VO2’ – maksimalnom količinom kisika koju vaše tijelo može iskoristiti tijekom vježbanja.
Ovo je bila opservacijska studija i ne možemo zaključiti da dobra prehrana uzrokuje bolju kondiciju, niti isključiti mogućnost obrnutog odnosa, tj. da pojedinci u formi odluče jesti zdravo. Već postoji mnogo uvjerljivih zdravstvenih razloga za visokokvalitetnu prehranu, a mi nudimo još jedan koji je povezan s fitnessom. Mediteranska prehrana sa svježom, cjelovitom i minimalno prerađenom hranom, crvenim mesom i alkoholom odlično je mjesto za početak, zaključio je dr. Mi.
