U BiH se bilježi pad nataliteta te se često navodi kako je potrebno boriti se protiv tzv. bijele kuge. Dok osobe iz političkog života nerijetko pozivaju mlade ljude stupiti u bračnu zajednicu, a žene da počnu rađati djecu, mladi se sve rjeđe odlučuju uopće stupiti u brak, a da ne govorimo rađati djecu! Uz navedeni problem, uz nezaposlenost, često se veže i činjenica da majke ne mogu ostvariti ni rodiljske naknade, a još teže dolaze do dječjeg dodatka. Statistike pokazuju kako približno 32 tisuće rodilja svake godine treba ostvariti pravo na rodiljsku naknadu u BiH, piše Večernji list BiH.
Nedostatak novca
Veliki broj ovih žena ne uspije ostvariti ovo svoje pravo, i to zbog nedostatka novca u proračunima. Pitanje zaštite obitelji s djecom, dakle i prava majki rodilja, u nadležnosti je entiteta te u BiH ne postoji propis kojim se ono regulira na jedinstven način. Vlade Federacije BiH i Republike Srpske nadležne su za donošenje zakonskih propisa koji reguliraju ovu oblast, dok ove mjere primjenjuju županije u Federaciji BiH te Javni fond za dječju zaštitu u Republici Srpskoj. Koliko je teška situacija, s gledišta zaštite prava djeteta, pokazuju i visine dječjih dodataka u BiH. Tako je iznos dječjeg doplatka u županijama u kojima se on ostvaruje neujednačen i kreće se od 9,6 do 42 KM, što je malo da bi se s time moglo živjeti mjesec dana. U nekim županijama izdvajanja za tu svrhu uopće ne postoje, iako federalni zakon propisuje tu obvezu. Nažalost, postoji tendencija daljnjeg smanjivanja dječjeg dodatka. Iznos od 238 maraka ili 119 eura mjesečno je primanje koje predstavlja apsolutnu granicu siromaštva u Bosni i Hercegovini. Na osnovi studije stope siromaštva djece koju su proveli UNICEF i Agencija za statistiku BiH, navedeno je kako 34,3% djece do četiri godine živi u kućanstvima kod kojih je mjesečna per capita potrošnja manja od 238 KM, dok 30,6 posto djece u dobi od pet do 15 godina živi ispod granice siromaštva.
Siromaštvo u obiteljima
Siromaštvo u obiteljima utječe na rano napuštanje školovanja, a vidljivo je posebice u manjim sredinama, u kojim nema srednjih škola, zbog nemogućnosti prijevoza do škole. Djeca u seoskim sredinama, posebice ženskog spola, zbog siromaštva ranije odustaju od školovanja. Iz Udruge za zaštitu dječjih prava apeliraju na sve one koji mogu dati svoj doprinos zaštiti i unapređenju prava djeteta da to i učine, promovirajući i boreći se za ostvarenje prava svakog pojedinačnog djeteta na primjeren životni standard, zdravstvenu i socijalnu zaštitu, obrazovanje i zaštitu od svih oblika nasilja i zloupotrebe. Pozivaju roditelje da vode računa o najboljem interesu svoje djece te da ne dopuste da njihova djeca budu izložena diskriminaciji, manipulaciji i iskorištavanju.
