Velike nade i očekivanja polagali su zapadno-hercegovački povrtlari u rane krumpire u prošloj godini, međutim, sve njihove planove osujetio je kasni mraz, koji je desetkovao prinose, piše Večernji list BiH.
Nesretni mraz
Poučeni tim iskustvom ove godine povrtlari su suzdržaniji, što ne znači da se ne pripremaju za kampanju vađenja koja obično kreće polovicom svibnja. Govoreći o za taj dio Hercegovine važnoj povrtlarskoj kulturi, Dubravko Vukojević, direktor Poljoprivredne zadruge“Plodovi zemlje” i predsjednik Udruge poljodjelaca ZH Županije, kaže:
- Lani taj nesretni kasni mraz, ove godine prijetile su vrućine, ali srećom, pala je kiša, rashladila zrak, puno će biti bolje nego prošle godine, samo će krumpir kasniti. Bilo je velikih problema oko sadnje zbog učestalih kiša, taj posao se rastegao na dva mjeseca. Ipak, sve se zasadilo, ali ne kad se planiralo. Zadnjih godina sve nas nešto prati, za što kažemo – nikad se nije dogodilo, ali što je tu je, zadnja kiša je došla kao naručena pa mislim da će biti dobro - ističe direktor Vukojević, koji u pogledu kampanje vađenja dodaje:
- Mislim da će već do kraja tjedna početi vađenje manjih količina, početak kampanje možemo očekivati oko 15. svibnja. Za sezonu smo se pripremili bolje nego ikada, osigurali čak i kartonsku ambalažu, oko 10.000 komada, čisto da izreklamiramo naš rani krumpir. Tu je logo zadruge i nužni podaci. Bit će to jedan brendirani proizvod u ambalaži na kojoj će se vidjeti da je to ljubuško, da je to hercegovačko, da je to bosanskohercegovačko, znači da je domaće, tako da ljudi, kupci, znaju što kupuju i odakle je proizvod. Imamo kvalitetu, mislim da je to budućnost, sve više kupaca kad kupuje želi znati što kupuje i odakle je i čiji je proizvod. Imamo zdrav, kvalitetan proizvod, imamo dobar, vrhunski proizvod. Sad ćemo ga staviti u ruho da se zna da je to naše. Mislim da će nam to podići cijenu i olakšati pristup tržištu.
- Uz prikladne darove u kakvim konkurencija doprema svoje proizvode na naše tržište, tu su i prikladne biorazgradive vrećice s logom i osnovnim podacima, kako ste to uspjeli?
-Tu nam je pomogla njemačka razvojna agencija GIZ. Kad su čuli za nas, kad su čuli koliko nas je, kad su čuli o radu zadruge, da se borimo, da smo zaštitili geografsko podrijetlo ranog krumpira, priskočili su nam u pomoć. Od njih nam je došla velika pomoć. Mi bismo sve to možda uradili, ali oni puno veću pozornost poklanjaju pakiranju nego mi. Mi znamo da to treba, ali nismo znali kako to uokviriti. Oni su nam to stavili u jedan okvir, na čemu sam im puno zahvalan. Sada je na nama to nastaviti. Oni su nam pokazali put, pokazali nam kako, pokazali da se može. Nas 20-ak je uložilo i nešto novca u ambalažu, htjeli smo što više ljudi uključiti, ali da nas to što manje košta. Spremni smo i nešto uložiti kako bi se napravilo nešto novo, kako bi se išlo naprijed - naglašava Dubravko Vukojević, direktor PZ “Plodovi zemlje” iz Ljubuškog.
Inozemno tržište
Valja reći da su predstavnici PZ “Plodovi zemlje” obavili razgovore i vezano uz plasman ranih krumpira, prije svega s domaćim lancima, kao i s tvrtkama koje se bave izvozom. Uz Hrvatsku, koja je bila do 2013. tradicionalno tržište, ispitivane su mogućnosti plasmana na rusko i njemačko tržište. Kada je riječ o njemačkom tržištu, uvjet za izvoz su sorte koje tamošnje tržište traži, pa su tako zasnovana i mala ogledna polja da se vidi mogu li uspijevati na području mediteranske Hercegovine.
Inače, već nepunih mjesec dana na čapljinskoj veletržnici u Tasovčićima prodaje domaći, u plastenicima uzgojeni, rani krumpir. Cijena je od 1,7 do 2 KM, dok se rani egipatski cijeni oko 1,5 marku. Stari krumpir uglavnom se uvozi iz Njemačke, cijeni se od 0,6 do 0,7 KM. Prema tome, proteklih godina već smo se proslavili uvozom kupusa, a sada se masovno krenulo i s uvozom krumpira, što je ujedno i najbolja ilustracija stanja u poljoprivredi BiH.
Deseta po redu manifestacija Dani otvorenih polja koje organizira PZ “Plodovi zemlje”, ove će se godine održati 17. svibnja u središtu Ljubuškog. Ranijih godina manifestacija se održavala po mjesnim zajednicama u kojima je najveća proizvodnja ove povrtlarske kulture, a od ove godine manifestacija posvećena ranom krumpiru seli u općinsko središte, što je sukladno i nazivu geografskog podrijetla – ljubuški rani krumpir.•
