Ministar rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine Vesko Drljača obrazložio je da će novi predloženi federalni zakon o mirovinskom i invalidskom osigranju uvesti pravičniji sistem u ovu oblast, dok je predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Ismet Bajramović rekao da Vlada kao predlagač nije dobila suglasnost sindikata za ovaj zakon zbog primjedbi, a posebno one da će njime biti pogođeni radnici u realnom sektoru, osobito bivši borci.
Na izvanrednoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, na kojoj je u tijeku zastupnička rasprava o ovom zakonu, ministar Drljača je obrazložući taj tekst zastupnicima, naveo primjere da će radnik u realnom sektoru i učiteljica, primjerice, s navršenih 40 godina staža i uplaćenim doprinosima, imati veće mirovine nego što bi imali po dosadašjem sistemu.
Policajci bi imali manje mirovine, ali je za njih predložen drugi zakon koji će zasebno urediti mirovine toj kategoriji, naveo je Drljača.
Objasnio je da novopredloženi zakon uvodi bodovni sistem za obračun visine mirovina, zasnovan na godinama staža i uplaćenim doprinosa.
Tako će osiguranik s 40 godina staža, ako mu je plaća bila u visini prosječne u Federaciji BH, za svaku godinu dobivati po jedan bod. Pomnoženo s godinama staža, to je ukupno 40 bodova koji se potom množe s koeficijentom 14. Mirovina takvom korisniku iznosit će: 40X14=560 KM, izračunao je ministar Drljača.
On ističe da predložena rješenja u zakonu nisu idealna i ne zadovoljavaju u potpunosti sve zahtjeve zainteresiranih strana, ali u svakom slučaju poboljšavaju sistem MIO i osiguraju njegovu dugoročnu financijsku stabilnost.
U nastavku je ukazao na najbitnija zakonska rješenja.
Zadržana su postojeća prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, a novi zakon predviđa i mehanizam zaštite najugroženiji kategorija kroz tzv. najnižu mirovinu i zagarantiranu mirovinu u dosadašnjem iznosu (326 i 434 KM), koji će se dalje usklađivati, ustvrdio je ministar.
Utvrđena je vrijednost općeg boda od 14 KM. Jedna od novina je i uvođenje prava na posmrtninu.
U članu 78. propisano je usklađivanje vrijednosti boda, i to 15. travnja svake godine, počev od 01.01.2019. godine, a u članu 79. usklađivanje (povećanje) mirovina 15. travnja svake godine. Dakle, napušta se sistem koeficijenta (isplati koliko imaš) i uvodi redovno i transparentno usklađivanja mirovina (povečanje) po unaprijed utvrđenim pravilima, naveo je ministar Drljača.
Propisano je, po njegovi riječima, da se najviše mirovina neće usklađivati/povećavati sve dok najniži iznos mirovine ne dostigne petinu iznosa najviše mirovine ostvarene po zakonu.
- Ako su ekonomska kretanja povoljna, tj. ostvaruje se rast uz povoljne fiskalne uvjete, može se donijeti odluka o dodatnom/izvanrednom usklađivanju mirovina. U članu 140. kojim je propisana isplata mirovina korisnicima koji već ostvaruju pravo, propisano je povećanje zakonskog iznosa mirovina korisnicima prava koji su ih ostvarili do 31.07.1998. godine za 10 posto te korisnicima koji su prava ostvarili od 31.07.1998. godine do 31.12.2007. godine za 5 posto - riječi su ministra Drljače.
Po novom predloženom zakonu, pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kad navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno najmanje 20 godina mirovinskog staža ili kad navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života.
Osiguraniku koji ima navršen staž osiguranja s uvećanim trajanjem, starosna granica za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu snižava se za ukupno uvećanje staža, ali najviše do 45 godina života.
Predviđen je prijelazno razdoblje u kojem osiguranik muškarac/žena mogu ostvariti pravo na starosnu mirovinu i prije uvjeta propisanih ovim zakonom. Tako osiguranik ima pravo na starosnu mirovinu i kada navrši 40 godina mirovinskog staža i najmanje 62 godine života (čl.142.). Predviđeno je postepeno povećavanje godina starosti i paralelno s tim, godina staža osiguranja, a s ciljem smanjenja broja prijevremenih mirovina.
U segmentu invalidskih mirovina nije bilo većih izmjena u novom zakonu, ali su stvorene pretpostavke i date smjernice za izmjenu drugih propisa koji uređuju ovu oblast, što će u konačnici dovesti do striktnije procedure i metodologije ocjene preostale radne sposobnosti, čime će se smanjiti broj novih invalidskih mirovina, kazao je Drljača.
Invalidska mirovina određuje se na isti način kao i starosna, odnosno množenjem osobnih bodova osiguranika i vrijednosti općeg boda na dan ostvarivanja prava.
Zadržani su određeni zaštitni mehanizmi, npr. da invalidska mirovina za osiguranika koji ima manje od 15 godina staža osiguranja, ne može biti manja od iznosa najniže mirovine, kao i da se za osiguranika kod koga je invalidnost prouzrokovana ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, mirovina određuje za staž osiguranja od 40 godina.
Članovima 68. do 77. zakona propisano je pravo na obiteljsku mirovinu, uvjeti pod kojima udovica stječe ovo pravo (čl. 70.), udovac (čl. 71), te dijete (čl.73.), kao i način određivanja ovog prava.
Predloženim rješenjima generalno su pooštreni uvjeti za sticanje ovog prava (isplata mirovina je uvjetovana navršetkom određenog broja godina) radi smanjenja broja obiteljskih mirovina te podsticanje potencijalnih korisnika ovih mirovina na uključivanje u tržište rada, što je jedan od pravaca reforme utvrđenih Strategijom reforme mirovinskog sistema u Federaciji.
Napravljeni su određeni izuzeci primjereni socioekonomskoj situaciji, uz uvažavanje u praksi uočenih specifičnih situacija u kojima su udovice/udovci trajno gubili pravo na mirovinu, istaknuo je ministar rada i socijalne politike.
Poseban izuzetak je napravljen u slučaju udovica poginulih branitelja pripadnika Armije BiH i HVO-a te MUP-a jer je izuzetno od svih uvjeta, predviđeno da udovica šehida, odnosno poginulog branitelja, ima pravo na obiteljsku mirovinu kad navrši 45 godina života (ranije je trajno gubila pravo), obrazložio je Drljača.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Ismet Bajramović, koji se također obratio zastupnicima Zastupničkog doma, između ostalog je rekao da je cilj novopredloženog zakona o MIO sprječavanje prijevremenog odlaska u mirovinu na način da će braniteljima radnicima, za svaku godinu ranijeg odlaska u mirovinu, dakle prije 62., odnosno 65. godine života, mirovina biti smanjena za četiri posto. Bit će im umanjeni i bodovi za svaku godinu sudjelovanja u obrambenim jedinicama, pa će, po tvrdnjama Sindikata, radnici bivši borci, umjesto jednog boda na račun tih godina, imati pola boda.
Uporedo sa sjednicom Zastupničkog doma, ispred zgrade Federalnog aprlamenta traje protest bivših branitelja i sindikalaca, nezadovoljnih novopredloženim zakonom.
Sindikalci su uputili primjedbe koje su ptretočene u neke od mnoštva podnesenih zastupničkih amandmane na ovaj zakon. Jedna od osnovnih primjedbi je da će zakonom osobito biti pogođeni radnici u realnom sektoru jer se za osnov izračuna visine budućih mirovina uzima prosječna plaća u FBiH, koju radnici iz ovog sektora ne mogu nikako ostvariti.
