Nakon kratkog zahladnjenja, u Posavini su visoke temperature iznenadile i najstarije mještane triju posavskih općina koji ne pamte takve nagle temperaturne skokove za ovo doba godine. Zasad vrijeme ranog proljeća pogoduje buđenju biljnog svijeta i poljoprivredi, ali od neuobičajeno visokih temperatura i naglih promjena najviše strahuju voćari i pčelari, piše Večernji list BiH.
Lijepo vrijeme zna zavarati, kako biljke tako i pčele. Biljke počinju svoj život i vegetaciju prerano, počinju cvasti, a mlade pčele izlaziti iz košnica. Sve to za njih zna biti kobno. Obišli smo stoga neke od uglednih posavskih voćara i pčelara i provjerili kakvo je stanje na terenu.
Strah od mrazova
Joso Živković iz Matića već više od 10 godina bavi se voćarstvom. To mu je osnovno zanimanje pa pozorno prati sve vremenske (ne)pogode, jer se u njegovim voćnjacima nalazi oko tri hektara jabuka i nekoliko stotina stabala krušaka. - Uvijek kada dođe neprimjereno zatopljenje, nas voćare je strah, jer iskustvo govori da zahladnjenje uvijek dođe koncem ožujka kada jabuke počnu cvjetati pa je velika bojazan od stradavanja tih cvjetova, budućih plodova. Voće se zavara lijepim vremenom pa “misli” da treba početi vegetacija, a to može biti kobno s pojavom mrazova jer je to ipak prerano po kalendaru voćara. Sada je faza orezivanja voća na stablu s očekivanih 60 do 100 plodova - govori Živković i podsjeća na prošlogodišnje probleme posavskih voćara.
- Mi smo isuviše slabi da bi izdržali drugu godinu za redom meterološki problem. U tri noći poharao nas je veliki minus, mraz u cvatu jabuke, pa su bile i velike posljedice koje i sada finacijski osjećamo. Ja nisam imao 25% od očekivanog roda, a neke kolege imale su i 100% štetu - podsjeća Živković.
Upozoravaju na otrove
Neuobičajene visoke temperature za ovo doba godine najviše zbunjuju pčele koje su se počele ponašati kao da je nastupilo proljeće. Ahmet Sokolušić član je Udruge pčelara “Trut” Orašje. Kaže da visoka temperatura odgovara pčelama, ali ne odgovara za mladu pčelu, njezin razvoj. - Bolje bi bilo da su visoke temperature došle nešto kasnije zbog legla, jer one ih mame vani, a to zna biti kobno - tvrdi. Oraški pčelari upozoravaju i na problem nesavjesnog korištenja pesticida i otrova. - Pojedinci se ponašaju neodgovorno jer međe i dvorišta prskaju otrovima. Time ne truju samo pčele već i sebe. Svi živimo od te naše pčele, a mi je zapravo trujemo. Doživljavao sam situacije kada ljudi prskaju otrovima šljive u cvatu. Topom se prska travu totalom da se ne kosi, a uzročno-posljedično otrov stiže i do košnice gdje je umiranje lagano. Prska se otrovima i što treba i ne treba. Tužno je gledati u košnicu kako polako kopni i vene kao cvijet - upozorava pčelar Zlatko Zlatarević i preporučuje da se, ako se mora, prskanje obavlja pred mrak kad pčela ulazi u košnicu.•
