Šef Službe za epidemiologiju Federalnog zavoda za javno zdravstvo i član Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva doc. dr. Sanjin Musa u intervjuu za Informativni portal covid19.fmoh.gov.ba govorio je u kojoj fazi su ispitivanja cjepiva protiv COVID-19, kada i na koji način se očekuju nabava cjepiva i početak cijepljenja u FBiH, kako će ona biti organizirana.
Na pitanje kada bi, prema trenutačnim procjenama, moglo početi cijepljenje protiv COVID-19 u FBiH i kako će se odvijati, koje ranjive skupine će prve biti u mogućnosti se cijepiti, Musa je kazao da je za očekivati je da će u prvom tromjesečju 2021. biti prva odobrenja regulatornih agencija, nakon čega će uslijediti distribucija.
Prva prioritetna skupina jesu zdravstveni radnici i drugo osoblje koje se brine za ranjive skupine, zatim starije osobe i osobe koje imaju kronične bolesti, koje imaju značajno veći rizik od razvijanja teških oblika bolesti i smrtnih ishoda. FBiH se preko COVAX mehanizma predbilježila za 800.000 doza cjepiva kada ono bude dostupno. Rezultati prvih bihevioralnih istraživanja koje je predvodio ZZJZ FBiH pokazuju da 55% ispitanika izjavljuje da se ne bi cijepilo kada bi cjepivo protiv COVID-19 bilo dostupnu. Ipak, postavlja se pitanje ima li FBiH osigurane kapacitete za odgovarajuće skladištenje i distribuciju spomenutog broja cjepiva i osiguravanje hladnog lanca?
“U FBiH postoje registrirani veleprometnici s odgovarajućim kapacitetima. Ključna odgovornost operativnih timova, odnosno odgovornih osoba za logistiku, bit će planiranje i upravljanje operacijama lanaca opskrbe. S tim u vezi, prilikom planiranja, potrebno je uzeti u obzir sve parametre koji mogu utjecati na distribuciju, skladištenje i administraciju cjepiva u ambulantama primarne zdravstvene zaštite”, kazao je Musa.
Prema informacijama do kojih je došao Klix.ba, zdravstvene ustanove u BiH ne posjeduju hladnjake koji bi mogli skladištiti cjepiva koja zahtijevaju skladištenje do - 70, kakav ih je dio koja su u ispitivanju. Domovi zdravlja imaju samo hladnjake u temperaturnom rasponu od plus dva do plus 8 stupnjeva, što je dovoljno za cjepiva koja su predviđena za ovakve temperature.
Zanimljiva vijest stiže iz Banje Luke. Ekstrakt iz kore ploda hercegovačkog šipka mogao bi biti štit koji bi spriječio ulazak koronavirusa u organizam čovjeka jer se u laboratoriju pokazalo da djeluje, a to trebaju potvrditi i klinička ispitivanja. Da bi šipak, kao jedna od četiriju biblijskih biljaka, koja se još naziva i “eliksir mladosti”, mogao pomoći u prevenciji koronavirusa, pokazalo je istraživanje tima banjolučkog Medicinskog fakulteta, koji čine dekan ove visokoškolske ustanove Ranko Škrbić te njegovi kolege Relja Suručić s katedre za farmakognoziju i Biljana Tubić s katedre za farmaceutsku kemiju.
Ova ustanova još prije dvije godine, u suradnji s Institutom “Dr. Josif Pančić” iz Beograda, započela je ozbiljna istraživanja s ekstraktima šipka. “Riječ je o ekstraktu koji se dobiva iz kore šipka koja se inače baca. Potvrđeno je da ekstrakti dobiveni iz kore imaju antibakterijske učinke i tako je sve počelo”, ispričao je Škrbić za Glas Srpske. Kada je korona zakucala na vrata, Škrbić je okupio svoje suradnike koji su sve svoje znanje i trud uložili u novo istraživanje koristeći “in silico” metodu ili računalnu kemiju. “Namjera nam je bila utvrditi djeluju li supstancije iz kore šipka na sprječavanje ulaska virusa u organizam”, rekla je Tubić. Suručić objašnjava da su informacije do kojih su došli drugi istraživači i saznanja o koronavirusu bili dobra baza za početak. “Ispitivali smo složene kemijske strukture iz kore šipka te uspoređivali učinke koji se dobiju njihovom upotrebom s učincima lijekova koji su na početku pandemije korišteni u Kini kao terapija”, kazao je Suručić.
