BiH u trgovinskoj razmjeni bilježi konstantan deficit. Trgovinsku razmjenu karakterizira velika ovisnost o uvozu energenata (nafta i naftni derivati i plin), hrane, lijekova, strojeva i uređaja te vozila i tekstila, piše Večernji list BiH.
Veliki deficit
S druge strane, najviše izvozimo poluproizvode: bazne metale, drvo i njegove proizvode, električnu energiju, obuću, strojeve, uređaje i njihove dijelove te namještaj.
U godinama nakon krize zbog globalno niske potražnje smanjen je opseg trgovine što je dovelo do smanjenja trgovinskog deficita BiH koji je u prethodnoj godini činio 29,7 posto BDP-a. Pokrivenost izvoza uvozom oscilira oko 50 posto u svim prethodnim godinama.
U ovoj godini, za prvih devet mjeseci trgovinski deficit iznosi 5,7 milijardi KM. Od toga, najveći trgovinski deficit se bilježi u razmjeni proizvoda mineralnog podrijetla što se uglavnom odnosi na naftu i naftne derivate, 1,39 milijardi KM. U trgovini poljoprivrednim proizvodima i proizvodima prehrambene industrije deficit iznosi 1,5 milijardi KM. Nadalje, veliki deficit se bilježi u trgovini proizvodima kemijske industrije, 750,6 milijuna KM. Deficit u trgovini strojevima, uređajima (i onim mehaničkim) iznosi 960 milijuna KM, dok u trgovinskoj razmjeni prijevoznih sredstava, što se uglavnom odnosi na uvoz osobnih automobila, deficit iznosi 523,5 milijuna KM.
Iz Ureda vodećeg ekonomista Centralne banke BiH kazali su kako se kao moguće razvojne strategije nameću supstitucija uvoza domaćom proizvodnjom ili strategija zasnovana na rastu izvoza i priljev kapitala u formi izravnih stranih investicija kao jedine forme održivog zaduživanja. Supstitucija uvoza uglavnom se odnosila na proizvodnju energije, hrane i vode.
Izlazak iz krize
Prema procjeni ekonomista, BiH posjeduje kvalitetno, nezagađeno zemljište i travnate površine kao i određenu tradiciju u poljoprivrednoj proizvodnji, ali udio poljoprivredne proizvodnje u BDP-u konstantno opada te je za razvoj ove grane potrebna strategija razvoja koja podrazumijeva i značajna sredstva za subvencioniranje poljoprivredne proizvodnje.
Drvna industrija i industrija namještaja te metaloprerađivačka industrija i proizvodnja električne energije imaju šansu dalje se razvijati u pravcu veće finalizacije proizvoda uz iskorištavanje domaćih resursa kao baze. Proizvodnja namještaja je jedan od svijetlih primjera dobre strategije izvoza jer je primijenjen klasterski pristup, što je rezultiralo dobrim izvoznim poslovima u kojima smo ostvarili suficit u trgovinskoj razmjeni.
Pored proizvodnje namještaja, trgovinski suficit ostvarujemo u drvnoj industriji u cijelosti kao i u proizvodnji baznih metala. Proizvodnja električne energije se pokazala kao značajan izvozni resurs, što bi u budućnosti trebala biti razvojna šansa BiH zbog dobrih klimatskih i hidroloških uvjeta.
