Europski put BiH je ključni vanjskopolitički cilj svih konstitutivnih naroda i građana u zemlji koja nastoji ojačati i svoju ekonomsku poziciju kroz sudjelovanje u novom europskom Planu rasta, kao i provedbom reformi koje se tiču boljeg funkcioniranja institucija, osnaživanja poslovne klime i zadržavanja ljudskog kapitala u BiH, piše Večernji list BiH.
Reformski paket
Ovo je sažetak poruka koje je tijekom održavanja summita lidera zapadnog Balkana i Europske unije o Planu rasta za zapadni Balkan nazočnima uputila predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto. Grad Kotor u Crnoj Gori bio je mjesto na kojem su se okupili čelnici zemalja okružja, ali i prvi ljudi Europske unije kako bi se raspravljalo o poduzetim aktivnostima na donošenju reformskih paketa koji će omogućiti da Plan rasta, inače vrijedan 6 milijardi eura,
za posljedicu ima i jačanje ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem Europske unije, što je preduvjet ojačavanja životnog standarda u svakoj od država u ovom dijelu Europe.
U uvodnom obraćanju predsjedateljica Krišto zahvalila je domaćinu summita, premijeru Crne Gore g. Milojku Spajiću za iskrenu posvećenost jačanju regionalne suradnje i stabilnosti, kao i europskom povjereniku za susjedstvo i proširenje Olivéru Várhelyiju na konstantnoj potpori BiH na europskom putu. U okviru panela "Sadašnja situacija i planovi za budućnost - novi Plan rasta" predsjedateljica Krišto govorila je o europskom putu BiH i važnim iskoracima načinjenim u proteklom razdoblju, a koji su rezultirali stjecanjem statusa kandidata i odlukom Europskog vijeća o otvaranju pregovora s Bosnom i Hercegovinom. U kontekstu ispunjavanja uvjeta Krišto je ukazala na činjenicu da je BiH Europskoj komisiji službeno poslala popis reformi s kvalitativnim/kvantitativnim koracima za provedbu Plana rasta za zapadni Balkan.
- U vremenu koje je pred nama, dok finaliziramo narativni dio reformi, kao i modus raspodjele sredstava, učinit ću sve da i u budućnosti zadržimo svoju odlučnost te da suradnjom, zajedničkim radom i povjerenjem konsenzusom dođemo do zajedničkog cilja - kazala je Krišto.
Predsjedateljica je ovom prilikom fokus stavila i na sam značaj Plana rasta, koji otvara iznimne mogućnosti razvoja domaćeg gospodarstva, naglasivši kako u BiH intenzivno rade na promociji novog Plana rasta tako da ukazuju na važnost njegove implementacije provedbom reformi, a koje se tiču vladavine prava, boljeg funkcioniranja institucija, osnaživanja poslovne klime i zadržavanja ljudskog kapitala u BiH, što sve dovodi do snažnijeg rasta ekonomije koji je potreban, prije svega, nama u BiH.
Na kraju obraćanja predsjedateljica Krišto iskazala je uvjerenje da je, uz sve izazove u BiH, to najbolji način da se iskaže odlučnost i predanost europskom putu, za koji u BiH postoji puni konsenzus i predstavlja glavni vanjskopolitički cilj svih konstitutivnih naroda i građana. Kazala je kako će Bosna i Hercegovina u rujnu ove godine biti domaćin sljedećeg summita lidera zapadnog Balkana i Europske unije.
Važnost trenutka
Okupljanje lidera okružja uz sudjelovanje europskih čelnika jasna je poruka kako u vremenu velikih geopolitičkih izazova postoji spremnost s obiju strana da se proces brže integracije jugoistoka Europe u Europsku uniju zaokruži, istodobno ispunjavajući standarde koje Unija traži od kandidata i potencijalnih kandidata.
Novi Plan rasta EU-a za zapadni Balkan ima za cilj omogućiti snažniju ekonomsku integraciju s EU-om i okružjem, stimulirati ekonomski rast i ubrzati socioekonomske reforme. Plan rasta jasno ističe eksplicitnu vezu između reformi i investicija. Za Bosnu i Hercegovinu ukupna financijska sredstva iznose 1,08 milijardi eura, a osim izravne novčane koristi, reforme koje su preduvjet sa sobom otvaraju mogućnosti poput snažnije integracije u jedinstveno europsko tržište, uključujući pridruživanje sustavu jedinstvenog platnog prometa u eurima, čime bi se dramatično smanjile naknade za novčane transakcije i proširili zeleni koridori na granicama s EU-om, omogućujući time brži protok robe preko granica. Kroz jačanje ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem Europske unije predlaže se sedam prioritetnih aktivnosti - slobodno kretanje roba, slobodno kretanje usluga i radnika, pristup Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), olakšavanje cestovnog prijevoza, integracija i dekarbonizacija energetskih tržišta, jedinstveno digitalno tržište te integracija u industrijske lance opskrbe.
