Zbog povišene inflacije, viših kamatnih stopa, smanjenih investicija i poremećaja prouzročenih invazijom Rusije na Ukrajinu, globalni rast gospodarstva usporava, a u ovoj godini dosegnut će tek 1,7 posto, navodi se, između ostaloga, u izvješću Svjetske banke Global Economic Prospects, piše Večernji list BiH.
Takva ekonomska kretanja reflektirat će se i u padu gospodarskih aktivnosti na našim prostorima, a Večernji list imao je uvid u dio izvješća koji posebice precizira procjene za Europu i središnju Aziju, u sklopu kojega je izrađena i tabela s izračunima rasta bruto domaćeg proizvoda za 2023. i 2024. godinu.
Procjene
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, Svjetska banka prognozira kako će u ovoj godini rast BDP-a biti na razini od 2,5 posto, što je pad u odnosu na 2022. godinu i rast od 4 posto. Ovakva procjena Svjetske banke svakako uzima u obzir brojne čimbenike, pa tako i onaj prema kojemu je bh. gospodarstvo uvelike ovisno o kretanju na tržištima drugih europskih zemalja u koje najviše izvozi.
U 2024. rast BiH bi trebao dosegnuti 3 posto, međutim, to je daleko od rasta od 7,5 posto kakav je bio u 2021. godini kada se ekonomija oporavljala od pandemije, ali i kada su zabilježeni brojni rekordi, poglavito na izvoznom planu.
Što bi značio ovako nizak rast BDP-a u konkretnim primjerima? Ekonomisti iz BiH naglašavaju kako je jedan od ključnih pokazatelja smanjenja ekonomske aktivnosti pad izvoza, a to posebno treba promatrati kroz suodnos i međuovisnost bosanskohercegovačkog i tržišta nekoliko zemalja, poput Njemačke, Hrvatske i Italije. Ipak, s obzirom na pad ekonomske aktivnosti, što će svakako osjetiti brojne kompanije, na drugom kraju gospodarskog lanca došlo bi do konačnog početka pada inflacije. Naime, Svjetska banka navodi da se očekuje ublažavanje globalne inflacije, ali će ona ostati iznad pretpandemijskih razina.
Faruk Hadžić, jedan od najpoznatijih makroekonomskih analitičara u BiH, profesor, dekan sveučilišta SSST u Sarajevu, nedavno je za naš list objasnio kako u kontekstu usporavanja ekonomskih aktivnosti i posljedica na bh. gospodarstvo posebice treba pratiti što će se događati u zemljama kao što su Njemačka, Italija i Hrvatska.
Razmjena
Inače, gledajući ukupnu strukturu vanjskotrgovinske razmjene, jasno je kako je Europska unija u cjelini najznačajniji partner Bosni i Hercegovini, tako da se svaka promjena na tržištima njezinih članica reflektira i na BiH, koja, prema podacima za 2021. godinu, u vanjskotrgovinskoj razmjeni s EU sudjeluje sa 72% izvoza i 65,8% uvoza.
Kao rezultat invazije Ruske Federacije na Ukrajinu, rast u Europi i središnjoj Aziji naglo je usporio u 2022. na 0,2 posto, a takvo stanje bi se nastavilo i u ovoj godini jer je procjena kako će proizvodnja u Europi i središnjoj Aziji u 2023. imati rast od samo 0,1 posto.
Ova financijska institucija pritom konstatira kako bi, s obzirom na krhke ekonomske uvjete, svaki novi negativan razvoj – kao što je inflacija veća od očekivane, nagli porast kamatnih stopa kako bi se to obuzdalo, ponovno izbijanje pandemije ili eskalacija geopolitičkih tenzija – mogao gurnuti globalnu ekonomiju u recesiju. Ovo bi bio prvi put u više od 80 godina da su se u istom desetljeću dogodile dvije globalne recesije. Predviđanja su kako će globalna ekonomija rasti za 1,7% u 2023. i 2,7% u 2024.
