Hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman zajedno s bosanskohercegovačkom kolegicom Biserom Turković te turskim ministrom Mevlütom Çavuşoğluom održali su u petak trilateralu u Antalyji na kojoj se razgovaralo o tome kako pokrenuti dijalog koji bi rezultirao popravljanjem hrvatsko-bošnjačkih odnosa, a, u konačnici, Hrvatska je snažno zainteresirana da se promijeni Izborni zakon BiH kako bi Hrvati u Bosni i Hercegovini mogli birati svoje političke predstavnike, piše Večernji list BiH.
Nastavak je to hrvatske diplomatske ofenzive da se u važnim svjetskim središtima internacionalizira hrvatsko političko pitanje jer je ovaj narod izložen pokušajima pretvaranja u nacionalnu manjinu i potpune dominacije, čime se i krši Daytonski mirovni sporazum.
Sattlerova uloga
Turska igra iznimno važnu ulogu na Balkanu, a napose prema Bošnjacima, što se pokazalo više puta u povijesti. Uz SAD, upravo je Turska, s predsjednikom Sulejmanom Demirelom i hrvatskim kolegom Franjom Tuđmanom, imala presudan utjecaj da se zaustavi rat između Hrvata i Bošnjaka te uspostavi hrvatsko-bošnjačka Federacija BiH kako se dominantno označavala na početku. No, s obzirom na nove okolnosti Zagreba, koja je jedna od metropola zemalja članica Europske unije i NATO-a, uspjelo se izlobirati da Europska komisija potakne izbornu reformu u zemlji. Potvrdio je to i posebni predstavnik EU-a u BiH i voditelj Izaslanstva EU-a u Sarajevu Johann Sattler koji je rekao da će Europska unija pitanje izbora u Bosni i Hercegovini staviti na listu prioriteta te će se raditi na tome da se poboljšaju izborni standardi i donese Izborni zakon. “Što se tiče izbornih standarda, dobili smo preporuke GRECO-a koje će onemogućiti prijevare na izborima, a tiču se uvođenja elektroničkog brojanja glasova. To rješenje bit će moguće do 2022. godine.
Drugi dio je Izborni zakon, u smislu pitanja koje smo obuhvatili drugim sporazumom o Mostaru u smislu odluke ‘Ljubić’ i pitanja Predsjedništva, to će biti na našem dnevnom redu sljedeće godine i moramo riješiti ta pitanja istodobno”, rekao je Sattler. On je dodao kako će se vršiti pritisak da se provedu i odluke Europskog suda za ljudska prava za slučaj “Sejdić - Finci” i ostale. Poručeno je da BiH ne može kršiti Konvenciju o ljudskim pravima jer mnogo građana je lišeno prava da se prijave na neke funkcije. Unatoč tvrdnjama dijela bošnjačkih političara kako nije moguće istodobno provesti presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu koje se odnose na mogućnost biranja građana na sve pozicije u državi, s presudom “Ljubić”, valja reći kako je izrađeno nekoliko modela koji apsolutno udovoljavaju tim načelima.
Izborne jedinice
Najveći prijepor odnosi se na to kako odrediti izborna područja da brojniji narodi ne bi manje brojnima birali političke predstavnike, a što je apsolutno sadržano u presudi “Ljubić”, te ih uskladiti s presudom Suda u Strasbourgu da se i predstavnici manjina mogu kandidirati na najviše pozicije u državi.
Nekoliko od tih prijedloga sažeo je u svojoj knjizi Institut za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara o tzv. plutajućim izbornim jedinicama, odnosno rješenjima koja do kraja udovoljavaju načelima iz obiju presuda. Tim prijedlozima protive se bošnjačke stranke tvrdeći kako se privremenim izbornim jedinicama koje omogućavaju, prije svega, Hrvatima mogućnost izbora legitimnih političkih predstavnika “država dijeli” na tri dijela, što, u biti, nema veze s istinom, nego s provedbom plana o dominaciji. •
