Sve do ovoga tjedna ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović je u razgovorima s predstavnicima Ureda posebnog predstavnika EU u Sarajevu i Europske komisije u Bruxellesu poručivao kako neće poduprijeti primjenu tzv. tradicionalne trgovine i omogućavanja Hrvatskoj da nastavi bescarinski režim s BiH kakav su dvije zemlje imale praktično od osamostaljenja, piše Večernji list BiH.
Lažna upozorenja
Pravdao je to Šarović, a s čim su se složili i članovi Vijeća ministara iz srpskog i bošnjačkog naroda, opasnosti da se iz Europske unije preplavi i uništi tržište BiH. Podatak koji je iznosio sugovornicima jest da su procjene kako bi prilagodbom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju gospodarstvo BiH bilo na gubitku od 400 milijuna maraka. Radi se o procjenama, a s ovakvim stajalištem hrvatski se ministri nisu slagali. Dapače, u međuvremenu je, zanimljivo je, porastao uvoz roba u BiH iz Srbije i Turske, padao je uvoz iz Hrvatske.
Prilagodba SPP-a je jedan od dva glavna uvjeta za podnošenje vjerodojstojnog zahtjeva za članstvo u Europskoj uniji. I dok su svi u BiH deklarativno za pristupanje EU, u praksi to očito nije slučaj. Prepoznao je to Europski parlament koji je u Strasbourgu izglasovao obustavu trgovačkih povlastica BiH zbog odbijanja prilagoditi svoj SSP činjenici da je Hrvatska postala članicom EU-a. Ako BiH ne pristane na prilagodbu svog SSP-a, od 1. siječnja sljedeće godine suspendiraju se autonomne trgovačke povlastice sve do prilagodbe. BiH, kao i druge zemlje iz Procesa stabilizacije i pridruživanja, ima asimetrični trgovački režim s EU-om, koji joj daje mogućnost bez carina izvoziti u prvom redu određene poljoprivredne proizvode. Zbog toga poteza teško bi trpjeli proizvođači iz BiH.
Problem je takav da su se vlasti iz BiH nastojale predstaviti kao one koje određuju pravila igre Bruxellesu, premda je poznato kako je Hrvatska morala prilagoditi svoj SSP kada je Slovenija ušla u EU. Predsjednik izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s BiH Tonino Picula pozdravio je tu odluku ističući da su sve ostale članice CEFTA-e već prilagodile svoj SSP hrvatskom pristupanju EU te da je ovo prilika da nove vlasti u BiH dokažu svoju predanost europskom putu.
"Hrvatska je isto morala učiniti kada su 2004. Slovenija i Mađarska pristupale EU. Osim toga, smanjenje našeg izvoza poljoprivrednih proizvoda u BiH od 1. 7. 2013. nije kompenzirano drugim izvoznim tržištima, jer je riječ o proizvodima za koje se u kratkom vremenskom roku ne može pronaći alternativa", rekao je zastupnik Picula nakon glasovanja.
Podnošenje zahtjeva
Nakon što je voda došla do grla, novo stajalište je iznio ministar vanjskih poslova Igor Crnadak.
"BiH ima nove pozicije, a postoji i spremnost Europske komisije za razgovore", kazao je Crnadak. Slično je prije neki dan rekao i predsjednik Vijeća ministar BiH Denis Zvizdić. BiH namjerava ubrzo podnijeti zahtjev za članstvo u EU, a da bi taj zahtjev bio ocijenjen vjerodostojnim, morat će pristati na prilagodbu SSP-a prema načelu tradicionalne trgovine. S druge strane, BiH se otvara prostor za dogovor o povećanju kvota za izvoz u EU.
