Stres proizvodi veće količine kortizola, adrenalina i noradrenalina, koji potiču veći broj otkucaja srca, povišenu pripravnost mišića, znojenje i veću budnost, što sve zajedno treba pomoći da se zaštitimo ili odgovorimo na izazov.
Takve situacije mogu djelovati i poticajno jer nas “tjeraju” da prevladamo izazove, no kad se netko sa stresom bori kontinuirano, bez predaha i opuštanja, može postati preopterećen, piše 24sata.hr.
Prekomjerni stres može dovesti i do stanja koje se naziva negativna reakcija na stres, preko glavobolje i problema sa želucem, pa sve do dijabetesa, problema s kožom, astme, artritisa, depresije i anksioznosti te povišenoga krvnog tlaka.
I drugi uzroci bolesti srca povezani su sa stresom - zbog stalne napetosti ljudi jedu previše soli i šećera, što dodatno povećava rizik od srčanog i moždanog udara. Kao reakcija na stres slabi imunitet, što uzrokuje i dugotrajne prehlade, a često i herpes.
Sa stresom se povezuju i neke vrste raka, kao i neke autoimune bolesti (npr., reumatoidni artritis i multipla skleroza). Suprotno vjerovanju, alkohol ili cigarete ne olakšavaju stresne situacije, nego trajno drže tijelo u stresnom stanju i tako izazivaju još više problema.
Čak 43 posto odraslih osoba pati od nekih štetnih posljedica na zdravlje zbog stresa, a čak 75-90 posto ljudi koji dolaze liječnicima opće prakse na pregled idu zbog bolesti i tegoba povezanih sa stresom, prenosi zdravstveni portal webMD.
Izjedaju li vas okolnosti ili "žderete" sami sebe?
Provjerite je li izvor stresa u vama ili su to neke vanjske okolnosti. Ako je izvor stresa u vama, razmislite možete li promijeniti nešto u načinu razmišljanja ili ponašanja. Razgovarajte sami sa sobom. Otpustite negativne misli i krenite dalje.
Isključite se
Nije važno kakvo je vrijeme, osim možda ako pada tugaljiva kiša. Koncentrirajte se na okolinu: primijetite drveće, nebo, oblik oblaka na nebu, smjer kojim putuju. Ako je sunčano, osjećajte 'upijajte' sunce i osjetite zrake kako vas griju, ako je kiša, koncentrirajte se na zvuk rominjanja po kišobranu ili kabanici, osjetite kapi na rukama i licu. Jednostavno se isključite.
Metoda za rješavanje stresa
Postoji pet metoda kojima se možete boriti protiv stresa, ustvrdio je psiholog dr. Frank Lawlis u specijalnoj emisiji o stresu dr. Phila.
Najprije morate prekinuti stresne misli. Dr. Phil predlaže tehnike disanja kojima ćete umiriti oluju. Drugi korak je odbacivanje stresa koji ste si sami natovarili.
- Prođite kroz dnevni raspored ili stresnu situaciju i zapitajte se koliko je to uopće važno. Postoje stvari koje lako možemo odbaciti - savjetuje dr. Lawlis. Treća je tehnika rad na pozitivnom razmišljanju i podizanju energije. Jedan od načina za to je redovito vježbanje, ali i barem pola sata opuštanja. Uzmite si vremena da vježbate novo “ja”, tj. novi način razmišljanja te da proslavite kad se uspijete izboriti protiv stresa. Imajte na umu da svatko različito reagira na stres i da kod svakog sve metode neće djelovati isto. Netko se, npr., opušta trčeći, a nekom ono izaziva još više stresa.
Vježbe opuštanja
Potaknite parasimpatički živčani sustav dubokim disanjem. Pokušajte disati iz dijafragme i upotrebljavajte obje nosnice. Zamislite da udišete “dobar” ili “čist” zrak, a izbacujete u izdahu sve otrove i loše misli iz tijela. Vizualizirajte izbacivanje lošeg daha.
Riješite se loših misli
Cilj progresivne relaksacije koju je razvio dr. Edmund Jacobson je naučiti postupno opustiti tijelo. Krenite od dlanova, ruku, ramena, zatiljka, vrata, lica, leđa, trbuha, nogu, stopala i stražnjice. Napinjite i opuštajte mišiće točno tim redoslijedom. Tako ćete “prisiliti” organizam da se smiri.
Anatomija napetosti - navala hormona izaziva migrene, gušenje, otežava disanje
1. česte glavobolje i stiskanje vilice ili bol
2. škripanje i škrgutanje zubima
3. mucanje i zastajkivanje u govoru
4. drhtanje tijela, drhtanje usana, ruku
5. bol u vratu, leđima i grčenje mišića
6. lagana ošamućenost, slabost, vrtoglavica
7. zujanje u ušima ili drugi nepostojeći zvukovi
8. često crvenjenje i prekomjerno znojenje
9. hladne ruke ili znojni dlanovi
10. suha usta i problemi s gutanjem
11. česte prehlade, herpes i infekcije
12. česti osipi i neobjašnjivi svrbež
13. jači i češći napadaji alergije
14. žgaravica, bolovi u trbuhu, mučnina
15. pretjerano podrigivanje, nadutost i vjetrovi
16. problemi s probavom, česti zatvori ili dijareje
17. otežano disanje, uzdisanje, gubitak daha
18. iznenadni napadaji panike
19. bol u prsima, lupanje srca
20. često mokrenje i neobjašnjiva žeđ
34. zapuštanje i potpuna nezainteresiranost za izgled
35. nervozne navike, npr., vrpoljenje stopala, kuckanje prstima
36. razdražljivost, povećana frustracije
37. burno reagiranje na najmanje sitnice
38. česte sitne ozljede i manje nezgode
39. opsesivno kompulzivni poremećaj, pretjerana pedantnost
40. smanjena produktivnost, pretjerano promišljanje
41. često opravdavanje lažima i pretjerivanjem
42. ubrzani govor i nerazgovijetnost, mumljanje u bradu
43. obrambeni stav, sumnjičavost
44. problemi u komunikaciji, česti nesporazumi
45. povlačenje od društva, izoliranje i osamljivanje
46. neprestan i neobjašnjiv umor, pospanost te malaksalost
47. često korištenje stimulansa i kave
48. neobjašnjivi i nagli gubitak kilograma ili naglo debljanje
49. povećano pušenje, više alkohola ili tableta za smirenje
50. neumjereno trošenje, kockanje i kupovanje
Kad stres napadne organizam:
1. Živčani sustav
Kad ste pod stresom, psihički ili fizički, tijelo iznenada preusmjerava energiju protiv njega. Luče se adrenalin i kortizol, od kojih srce brže tuče, povećava se krvni tlak te raste razina glukoze u krvi.
2. Mišići i kosti
Kad ste napeti i pod stresom, mišići u tijelu se stežu. Ako kontrakcija mišića potraje neko vrijeme, može izazvati tenzijske glavobolje, migrene te razne mišićno-koštane probleme.
3. Dišni sustav
Pod stresom ljudi često zanemaruju pravilno disanje te dišu teže, brže i pliće, najčešće gornjim dijelom pluća, ili čak hiperventiliraju. To kod nekih ljudi može dovesti do napadaja panike.
4. Srce i žile
Akutni ili trenutačni stres povećava broj otkucaja srca te su kontrakcije srčanih mišića jače. Česte epizode ovog stresa mogu izazvati upale u koronarnim arterijama, što može voditi srčanom udaru.
5. Žlijezde
Kad je tijelo pod stresom, mozak šalje signale iz hipotalamusa potičući lučenje kortizola i adrenalina, koji se često nazivaju hormonima stresa. A kad se oni otpuštaju, jetra proizvodi više glukoze.
6. Probavni sustav
Zbog stresa jedete više ili manje nego obično. Ako jedete više ili više pušite te pijete alkohol, možete patiti od žgaravice ili vraćanja kiseline u jednjak. Ozbiljan stres može izazvati i povraćanje.
