Nekoliko uglednih bosanskohercegovačkih medija našlo se na kontroverznom popisu studije koju je izradila Glavna uprava za vanjske politike, odjel za politiku Europske komisije, u kojoj su optuženi da su dio mreže prenošenja “fake” vijesti i dezinformacija uglavnom povezanih s utjecajem Rusije. Izrijekom su u studiji “Mapiranje fake vijesti i dezinformacije na zapadnom Balkanu te identificiranje načina kako se s njima učinkovito suprotstaviti” u dijelu koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu navedeni Face TV Sarajevo, Nezavisne novine iz Banje Luke i portal Dnevnik.ba iz Mostara. Ova je studija dostavljena Europskome parlamentu te će naknadno biti i javno objavljena, piše Večernji list BiH.
Nisu po volji Sarajeva
“Među glavnim medijima samo su tri medija među najistaknutijim internetskim kanalima za dezinformaciju koje je identificirala ova studija: privatna televizija Face TV Sarajevo, Nezavisne novine na srpskom jeziku i portal na hrvatskom jeziku Dnevnik.ba. Glavnina dezinformacija potekla je s manjih web-stranica s vijestima i tjednim publikacijama, kao što su Novi Horizonti i Cazin Danas, dok je bezbroj posvećenih Facebook stranica igralo jednako važnu ulogu”, navodi se u studiji. Ovaj dokument koji je procurio i u drugim državama izazvao je snažne reakcije pa se postavlja pitanje jesu li izvori na temelju kojih je napisano ovo izvješće zapravo bili “fake”. A u ovoj studiji autori su se pozvali na nekoliko izvješća koja su objavile vrlo površne i pristrane organizacije, a koje se pak financiraju, da stvar bude još gora, sredstvima Europske komisije. Tako da su uspjeli napraviti svojevrsni zatvoreni “fake” krug. Glavni urednik portala Dnevnik.ba iz Mostara Jure Gudelj ocijenio je kako se radi o manipulacijama. “Skandalozno je da netko nepoznat za strane institucije ozbiljnim, uglednim medijima koji egzistiraju više od 20 godina lijepi etikete da prenose lažne vijesti. K tomu, to su učinili bez ikakvog argumenta, kad je Dnevnik.ba u pitanju. Nisu naveli ni jedan jedini primjer objavljene lažne vijesti. Na taj način pokušava se diskreditirati medije koji nisu po volji političkog Sarajeva i koji pokušavaju dati glas onima koji se ne slažu s bošnjačkom političkom elitom. Ovdje želim podsjetiti kako je Dnevnik.ba punopravni član Vijeća tisak i online medije te da je jedan od osnivača ove strukovne udruge. Također, Dnevnik.ba od samog početka postojanja Vijeća za tisak i online medije zalaže se za samoregulaciju online medija, provodili smo kampanje sprječavanja govora mržnje u komentarima posjetitelja, i to vrlo uspješno”, istaknuo je Gudelj. Po njegovim riječima, nažalost, i ovo izvješće pokazatelj je “koliko su tri društva u Bosni i Hercegovini odvojena i koliko je ova država pogodno tlo za rast svakojakih malignih pojava i organizacija”. Glavna urednica Nezavisnih novina Sandra Gojković Arbutina rekla je kako novinari ove ugledne tiskovine nisu napisali nijednu “fake” vijest.
25 godina iskustva
“Nezavisne novine, evo, uskoro punih 25 godina bore se za istinitu i profesionalnu informaciju i tako će i ostati. Vijesti za koje bismo utvrdili da im je upitan izvor ili podrijetlo smo uklanjali, a to zna i ekipa iz raskrinkavanje.ba koji su nam ukazali na neke sporne tekstove i oni više nisu na portalu nezavisne.com. No, nijedan autorski tekst nije doveden u pitanje, ali je jasno da je nekad teško utvrditi prvi izvor određenog teksta o temi COVID-a, a koji, recimo, prenesemo s Tanjuga, kojem vjerujemo”, kaže glavna urednica Nezavisnih novina. Ona kaže da je medij za koji radi odlučan u borbi protiv “fake” vijesti. “Fake news, prije svega, nastaje kao namjera da se širi panika, spinuje i obmani javnost s određenim političkim ili financijskim interesom, a to je nespojivo s Nezavisnim novinama. Spremni smo i dalje voditi borbu protiv fake newsa, ali po profesionalnim standardima i utvrđivanjem stvarne namjere, a ne paušalnim ocjenama da smo širitelji takvih vijesti”, zaključila je Arbutina. •
