Vijest da Federacija namjerava smanjiti ukupnu stopu doprinosa za čak 10 posto odjeknula je u poslovnoj zajednici u ovom entitetu s razlogom. Pitanje smanjenja fiskalnog opterećenja rada jedna je od najbitnijih stavki unaprjeđenja poslovne klime i jačanja pretpostavke za širenje poslovanja, ali i rast plaća.
U vremenima inflacije, a, očekivano, i recesije koja će usporiti daljnja investicijska kretanja i općenito ekonomsku aktivnost svesti na niže razine, od ključnog je značaja održati, pa i povećati zaposlenost donošenjem mjera kojima će se smanjiti porezno opterećenje rada. Drugim riječima, poslodavcima se moraju omogućiti što povoljniji uvjeti poslovanja, a potez koji je ovih dana napravila Vlada Federacije na prijedlog Ministarstva financija unosi optimizam i najavljuje velike promjene u tematici poreza. Naime, Vlada je utvrdila amandmane na tekst prijedloga Zakona o doprinosima koji je ranije uputila u parlamentarnu proceduru, čime oni postaju sastavni dio ovog prijedloga zakona.
Smanjenje
Amandmanima se, između ostalog, u cilju dodatnog rasterećenja obveza poslodavca i stvaranja povoljnijeg poslovnog ambijenta stopa doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje smanjuje za jedan dodatni indeksni bod, odnosno sa 17,50 na 16,50 posto. To predstavlja ukupnu stopu doprinosa od 31,5 posto, odnosno smanjenje za cijelih 10 posto u odnosu na trenutačno važeću stopu.
Drugi dio tematike poboljšanja poslovnog ambijenta i smanjenja opterećenja na rad odnosi se na tematiku dohotka. Na prijedlog Federalnog ministarstva financija, Vlada FBiH utvrdila je amandmane na prijedlog Zakona o porezu na dohodak.
Jednim od amandmana, kako je potvrdila federalna ministrica financija Jelka Milićević, utvrđeno je da dohodak do 1000 KM neće biti oporezivan. Ovim amandmanom na prijedlog Vladina zakona u Parlamentu vrši se izmjena osobnog odbitka na mjesečnoj razini s predloženih 800 KM na 1000 KM kao stavka u izračunu ukupnog dohotka.
Intencija osobnog odbitka kod dohotka od nesamostalnog i samostalnog rada jest zaštita niskih plaća, a koji se kod izračuna reflektira kao nulta stopa poreza na dohodak do predloženih 1000 KM. Uvećanje osobnog odbitka s 800 KM na 1000 KM predloženo je kao mjera pomoći radno sposobnom stanovništvu. Prema obrazloženju drugog utvrđenog amandmana, također je predloženo da se za izuzete prihode na ime stipendije, troškova prakse te obrazovanja i volontiranja izvrši izmjena načina iskazivanja izuzetog prihoda s fiksnog iznosa, kakav je bio, na postotni iznos u odnosu na prosječnu plaću. Prijedlog za ovu izmjenu potaknuli su budući nepredviđeni inflatorni pritisci, gdje će se ovi izuzeti iznosi povećavati rastom prosječne plaće. Istodobno, predloženo je i povećanje iznosa izuzetog prihoda na ime otpremnine prilikom odlaska u mirovinu s tri na šest prosječnih plaća, uz objašnjenje kako su prijedlog za ovu izmjenu također potaknuli budući nepredviđeni inflatorni pritisci i zaštita primanja budućih umirovljenika.
Sve navedene izmjene u kontekstu porezne politike, počevši od doprinosa pa do dohotka, poručila je Milićević, idu u smjeru rasterećenja rada, otvaraju prostor poslodavcima da povećaju plaće, ali i da zapošljavaju domaće radnike. Porezna reforma koja se provodi u Federaciji BiH zasigurno će značiti mnogo i u kontekstu proširivanja poslovanja postojećih subjekata, ali i realizacije novih poslovnih investicija svih onih koji na prostoru ovoga entiteta žele pokrenuti biznis.
Rast plaća
Kada se tomu doda činjenica da u BiH već postoji jedna od nižih stopa na dobit, može se utvrditi kako porezne izmjene koje provodi Federacija otvaraju nove perspektive za unaprjeđenje investicijske politike. Inače, treba navesti i kako je Vlada Federacije na svojoj posljednjoj sjednici donijela odluku kojom se utvrđuje najniža plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. godine u neto iznosu od 596 konvertibilnih maraka, što predstavlja povećanje za 9,85 posto u odnosu na najnižu plaću utvrđenu za 2022. godinu.
