Tek jedna od pet tisuća osoba u razvijenim državama doživi više od stotinu godina. Svatko će se složiti kako je traženje razloga zbog kojih netko dosegne ideal “doživjeti stotu” zbog tako malog uzorka doista težak zadatak. Ipak, istraživanje koje je objedinilo četiri studije u kojima su promatrane 2070 osobe rođene 1900. godine dale su jedan mogući odgovor. Uspoređivanje takvih osoba s vršnjacima čiji je život okončan prije dokazalo je da je genetika ipak ta koja uvjetuje manji rizik od kardiovaskularnih ili Alzheimerove bolesti. Riječ je o rijetkim varijacijama na kromosomima 4 i 7. Ekipa znanstvenika sa School of Public Health and School of Medicine pri američkom Boston University spojila je studije dugovječnosti u američkoj državi New England, južnoj Italiji te još dvije opće studije ljudske dugovječnosti.
Potvrđene su ranije ustanovljene uobičajene varijacije koje omogućuju da osoba poživi do također kasne dobi od 80 ili 90 godina te su otkrivene i one neuobičajene koje životni vijek potjeraju i debelo preko stotinu godina. Ipak, znanstvenici još ne drže ove zaključke konačnima jer su potvrđeni tek na jednom dijelu ispitanih slučajeva dugovječnosti. Ostaje još dalek put do mogućnosti da se točno odredi predispozicija koja pojedincu dopušta da doživi prirodnu smrt nakon stote. Svejedno, očekuju da će se u daljem razmatranju pojaviti još takvih neuobičajenih varijacija na spomenutim kromosomima, no da bi svakako poželjan bio i veći uzorak. Ne vjerujemo da je bilo namjere, ali istraživanje je objavljeno tek nekoliko dana nakon što je preminula najstarija osoba na svijetu, Talijanka Emma Morano. Baka Emma bila je ujedno i posljednja osoba na životu koja je rođena u 19. stoljeću. Svojedobno je izjavila kako je genetika doista zaslužna za njezin dug život, majka joj je doživjela 91. godinu, a nekoliko sestara prešlo je stotu. Možda će nekoga zanimati kako je ta gospođa uz genetiku svih svojih osam sestara i braće nadživjela i zbog posebne dijete, svakog je dana jela tri jaja, dva od njih sirova. No, među stogodišnjacima s potvrđenim datumom rođenja sa svojih 117 godina i 137 dana ona je ‘tek’ peta. Najstarija osoba na ovoj listi bila je Francuskinja Jeanne Calment koja je doživjela 122 godine i 164 dana. Sada je najstarija svjetska osoba Jamajčanka Violet Brown koja ima 117 godina i 46 dana. Zanimljivo, muškarac s najkasnijom doživljenom dobi, Japanac Jiroemon Kimura sa svojih 116 godina i 54 dana ne bi dospio na listu deset najstarijih ljudi. Svih prvih deset mjesta pripada – ženama.
