Prorektor za poslovanje, ljudske potencijale i upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Zdenko Klepić govori o važnosti povezivanja gospodarstva i SUM-a, projektima, budućnosti...
Koji su odjeci 1. sveučilišnog gospodarskog foruma?
- Nakon 1. sveučilišnog gospodarskog foruma došlo je do otvaranja jednog novog poglavlja u suradnji Sveučilišta u Mostaru i gospodarstvenika. Oni su prepoznali iskren i jasan poziv te poruke koje je uputio rektor Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Zoran Tomić. On je naglasio potrebu, prije svega za zajedničkim radom i suradnjom, kao preduvjetom uspjeha kako Sveučilišta tako i gospodarstva te potrebu da se mijenjamo u svome pristupu, prije svega mi na Sveučilištu, te da su nam za to potrebni partner i pomoć. Gospodarstvenici su pozitivno reagirali te su se otvorili k Sveučilištu i suradnja je intenzivirana. Počelo se razvijati novo povjerenje i pristup temeljen na korektnim, otvorenim i ravnopravnim odnosima od obostranog interesa. Ono što je pozitivno jest da su se promjene dogodile i kod većine nastavnika u njihovu pristupu te je puno veća otvorenost i prihvaćanje suradnje i zajedničkog rada s gospodarstvom. Počelo se obostrano gledati kao na partnere i na veliki potencijal koji suradnjom i zajedničkim radom postoji za Sveučilište i gospodarstvo, ali i za društvo u cjelini. Sveučilište je u strategiji koju je usvojilo nakon toga istaknulo kao strateški cilj potrebu jačanja suradnje s gospodarstvom.
Kako biste opisali trenutačnu suradnju SUM-a i gospodarstva?
- Sveučilište u Mostaru značajno je unaprijedilo svoju suradnju s gospodarstvom te učinilo značajne iskorake na tom području. Sveučilište u Mostaru, fakulteti, instituti, istraživački centri i nastavnici, surađuje u nizu značajnih projekata s gospodarstvom. Aktivno sudjeluje u izradi određenih znanstvenih i stručnih studija, elaborata, ekspertiza, analiza itd. koje su od interesa za gospodarstvo, kao i u suradnji s gospodarskim subjektima ili za njihove potrebe.
Sveučilište u Mostaru je kao jedino sveučilište u BiH na hrvatskom jeziku i kao jedna od stožernih institucija shvatilo svoju ulogu, ali i očekivanja društva i zajednice te se značajnije uključilo u rješavanje problema i razvoj društva, što je posebno izraženo u gospodarskom sektoru kao jednom od uvjeta opstanka i razvoja na ovim prostorima.
S federalnom Gospodarskom komorom i Vanjskotrgovinskom komorom BiH organiziramo i konferenciju “Gospodarstvo – ključni čimbenik razvoja društva” koja će se održati u okviru mostarskog Sajma gospodarstva 10. travnja gdje će sudjelovati veliki broj gospodarstvenika iz zemlje i inozemstva, a u okviru koje će biti održan i 2. sveučilišni gospodarski forum “Digitalna transformacija društva – uloga obrazovanja”.
Koje stvari treba poboljšati sa strane SUM-a?
- Treba unaprijediti cjeloživotno obrazovanje te približiti praksu studentima, ali i nastavnicima. Omogućiti vrhunskim stručnjacima iz prakse da sudjeluju u nastavi jer će oni dati jednu novu dimenziju i približiti realni sektor studentima. Potrebno je također promijeniti način rada i ispitivanja i uvesti više praktičnog rada i način ispita prilagoditi ciljevima i ishodima učenja. Potrebno je više praktičnosti u nastavi i na polaganju ispita, raditi na kreiranju novih nastavnih planova i programa vodeći računa o potrebama tržišta rada jer bez toga Sveučilište neće ostvariti misiju i odgovoriti potrebama društva te imati ulogu koju s pravom od njega, kao jednog svjetionika i jamca opstojnosti i razvoja, društvo očekuje.
U čemu bi gospodarstvenici trebali doprinijeti s njihove strane?
- Gospodarstvenici trebaju prihvatiti, ali i inicirati suradnju sa Sveučilištem. Zajednički rad na projektima, istraživanjima, studentska praksa, mentorstvo, uključivanje u nastavni proces djelatnika iz gospodarstva, zajednička ulaganja u opremanje i izgradnju laboratorija, centara, financiranje edukacija itd. pomoći će svima. To će im osigurati kompetentnu radnu snagu i ljudske potencijale te može dovesti do rješenja brojnih problema i zadovoljenje njihovih potreba koje danas moraju tražiti u nekim institucijama izvan BiH poput određenih certificiranja u laboratorijima.
Kakva je pozicija SUM-a u odnosu na druga sveučilišta iz regije?
- Sveučilište u Mostaru pozicioniralo se kao jedan od lidera vezano za brojne procese koji se odvijaju na ovim prostorima. Surađuje se na brojnim projektima ne samo sa sveučilištima u BiH i Hrvatskoj nego je u posljednje vrijeme sve tješnja suradnja sa sveučilištima u Sloveniji, Slovačkoj, Austriji, Njemačkoj, ali i drugim zemljama. Surađuje se na različitim projektima, organizaciji zajedničkih studija, kreiranju novih nastavnih planova i programa, razmjeni nastavnika i studenata itd. Rekao bih da Sveučilište u Mostaru stoji uz bok najboljih u regiji po svim segmentima te surađuje s njima, naravno, nastojeći preuzeti sva pozitivna iskustva koja imaju oni najveći ili najbolje rangirani.
Koliko su studijski programi usklađeni s potrebama gospodarskog sektora?
- Studijski programi nisu u potpunosti usklađeni s tržištem rada, ali ulažu se napori da se programi približe potrebama gospodarstva i tržišta rada. Pokrenuti su brojni studijski programi koji su odgovor na zahtjeve gospodarstva. Istaknuo bih neke koji su pokrenuti ili su u pripremi na Fakultetu strojarstva, računarstva i elektrotehnike, Agronomskom i prehrambeno-tehnološkom fakultetu, Građevinskom fakultetu, Ekonomskom fakultetu, Medicinskom, Filozofskom, Fakultetu prirodno-matematičkih i odgojnih znanosti, ali i drugima. Također su u pripremi brojni specijalistički, ali i novi doktorski studiji koji će na neki način približiti realni sektor i sektor obrazovanja.
Postojeće nastavne planove i programe potrebno je prilagoditi tržištu rada i potrebama gospodarstva te se neprekidno radi na njihovu inoviranju.
Koji su planovi za budući razvoj suradnje s gospodarskim sektorom?
- Sveučilište planira u predstojećem razdoblju izgradnju centra za informacijske tehnologije u okviru kampusa u Rodoču, za što postoji idejni projekt u okviru kojega bi se u suradnji s Tehnološkim parkom Intera te drugim partnerima okupile kompanije koje bi radile na razvoju informacijskih i komunikacijskih tehnologija, istraživale, razvijale nove proizvode i međusobno surađivale. Također se radi na pripremi idejnog projekta za centar izvrsnosti s klasterom drva, ali i stavljanje u funkciju Tvornice za učenje s klasterom metala i plastike, kao i jačanje i razvijanje različitih laboratorija na više fakulteta u suradnji s gospodarstvom koje bi, uz nastavni proces i istraživanje, radile i stručne usluge za gospodarstvo.
Ono što bih posebno istaknuo jest rad na nastavnim bazama i uključivanju stručnjaka iz prakse u nastavni proces. Radi se također na realiziranju još više prakse za studente, ali i uključivanje studenata i nastavnika u rješavanje konkretnih problema u praksi. Nastoji se diplomske i specijalističke radove, ali i doktorske disertacije, usmjeriti na konkretne probleme iz prakse imajući u vidu da doktorske disertacije moraju imati i znanstveni, a ne samo stručni doprinos. Opredijeljenost rektora prof. dr. sc. Zorana Tomića i menadžmenta Sveučilišta u Mostaru jest da se Sveučilište mora nastaviti dalje transformirati i biti u funkciji društva u svim segmentima, a to se dakako odnosi na gospodarstvo kao jedan od ključnih stupova razvoja društva.
Jesu li ostvareni neki konkretni rezultati iz dosadašnje suradnje s gospodarskim sektorom?
- Oni su brojni, a nekoliko njih bih ipak izdvojio. Fakultet strojarstva i računarstva aktivno je sudjelovao u osnivanju i radu klastera metala i plastike, u tijeku je realizacija zajedničkog projekta s gospodarstvenicima Tvornica za učenje, osnivanje centra za Lean te se radi na pokretanju suvremenoga laboratorija u kojem će se vršiti brojna mjerenja, testiranja i kalibracije. Sveučilište je bilo suorganizator konferencija o klasterima, aktivno surađuje s klasterom drva i priprema projekt osnivanja centra izvrsnosti. Građevinski fakultet aktivno surađuje s gospodarskim subjektima na projektiranju te je do sada uradio niz izvrsnih projekata preko svoga građevinskog istraživačkog centra.
Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet značajan je strateški partner realnog poljoprivrednog i prehrambenog sektora.
Također bismo mogli istaknuti i sve ostale fakultete, organizaciju brojnih gostujućih predavanja stručnjaka iz gospodarstva, organizirane stručne posjete i programe stručnog usavršavanja te zajedničke stručne projekte, ali i praksu koju obavljaju studenti u gospodarskim subjektima gdje je došlo do značajnog napretka u posljednjih vrijeme.
Koje su to obostrane koristi od suradnje s gospodarstvom za SUM, studente i gospodarstvenike?
- Koristi su brojne s više aspekata i mislim kako sam već mnoge od njih naveo. Sveučilište dobiva stručnjake iz prakse, a stručnjaci iz prakse imaju priliku svoje znanje usavršavati teorijski i preko istraživanja sa stručnjacima sa Sveučilišta. Studenti imaju priliku učiti kroz praksu i praktičnu nastavu, a poslodavci dobivaju kompetentan kadar koji se odmah po završetku može uključiti u rad, tako dobivaju široku bazu za izbor budućih zaposlenika, što je obostrana korist. Studenti imaju mogućnost dobiti posao, a poslodavac odabrati i regrutirati one koji mu najviše odgovaraju. Radom na rješavanju problema iz prakse, ali i kroz istraživanje, studenti i nastavnici imaju korist što se usavršavaju i napreduju, a poslodavci dobiju prijedloge nekih rješenja koja im pomažu u poslovanju. Ulaganjem u opremanje i razvoj laboratorija, centara i istraživačkih potencijala studenti i nastavnici dobivaju mogućnost educirati se i istraživati na kvalitetnoj opremi, a poduzeća imaju mogućnost rezultate tih istraživanja koristiti. Mislim kako se ovako može nabrajati puno koristi i svaki put se pokazuje da su svi na dobitku i imaju koristi tj. win – win situacija.
Koje gospodarske grane mogu ostvariti najveći potencijal iz suradnje sa SUM-om?
- Veoma je širok krug gospodarskih grana koje mogu ostvariti suradnju sa Sveučilištem u Mostaru. Istaknuo bih sektore metala i plastike, drvnu industriju, energetski sektor, ali i druge koji imaju veliku potrebu i surađuju s Fakultetom strojarstva, računarstva i elektrotehnike. Suradnja je dobra i jako perspektivna u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija s fakultetima koji imaju studije informacijskih tehnologija i znanosti poput Filozofskog, Fakulteta prirodno-matematičkih i odgojnih znanosti, Ekonomskog fakulteta i svakako Fakulteta strojarstva, računarstva i elektrotehnike. Poljoprivreda, kao i prehrambena industrija, imaju veliki potencijal za suradnju s Agronomskim i prehrambeno-tehnološkim fakultetom, kao i farmaceutska industrija s Medicinskim i Farmaceutskim fakultetom. Jasno je kako je velik potencijal građevinskog sektora, kao i sektora prometa za suradnju s Građevinskim fakultetom. Zaključio bih da je gotovo nemoguće izdvojiti sektor koji nema potencijal za suradnju sa Sveučilištem.
Postoji li suradnja sa stranim gospodarskim subjektima ili je suradnja u okvirima BiH?
- Svakako da postoji. Treba istaknuti potpisane ugovore i suradnju s HT-om Eronet i tvrtkom Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba na području istraživanja i razvoja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, zatim izvrstan triparitetni sporazum sa Sveučilištem u Zagrebu i Končar-Elektroindustrijom iz Zagreba, suradnju s automobilskom industrijom, gdje su Kia i Hyundai osigurali motore za ispitivanja, a na mostarskom Sajmu će biti potpisan ugovor o suradnji s tvrtkom Huawei Tehnologies. Suradnja s određenim tvrtkama iz Njemačke, Hrvatske itd. razvija se i dalje te širi izvan naših granica, a takva tendencija će se nastaviti i dalje.
Koja je vaša poruka kao prorektora SUM-a gospodarstvenicima?
- Ulaganje u obrazovanje, kao i obuku i razvoj zaposlenika, nije trošak nego investicija i brojne su koristi koje gospodarstvenici mogu ostvariti i imaju od suradnje sa Sveučilištem. Zaposlenici koji posjeduju kompetencije, znanje i sposobnost te odgovarajuće vještine doprinose poduzećima u ostvarenju njegovih ciljeva, podižu konkurentnost i izvrsnost. Zajednički rad stručnjaka iz poduzeća sa znanstvenicima sa Sveučilišta na istraživanjima i rješavanju problema iz prakse pomoći će im u razvoju. •
