Lidija Bradara, predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, u intervjuu za Večernji list komentira razloge prekidanja izvanredne sjednice u četvrtak na kojoj su trebali biti imenovani članovi Neovisnog policijskog odbora. Bradara ističe kako se nada da će taj odbor biti imenovan na nastavku sjednice jer se njegovim nepostojanjem krši zakon. Istaknula je i kako su na ovoj sjednici usvojeni određeni zakoni. Objasnila je i odnose u Domu naroda BiH te istaknula kako izaslanici koji dolaze iz HNS-a i Kluba Hrvata do sada pokazuju najveće jedinstvo te da problemi nastaju unutar Kluba Bošnjaka.
U četvrtak je prekinuta sjednica Doma naroda FBiH prilikom rasprave o predloženom imenovanju članova Neovisnog odbora, tijela koje je, između ostalog, zaduženo za nadgledanje rada Federalne uprave policije. Što je razlog prekida te sjednice?
- Sjednica je prekinuta jer mi se činilo u tom trenutku kako nema pozitivne volje da se nastavi s radom. Bilo je jako puno primjedbi predstavnika pojedinih stranki da nisu dobili materijale, iako njihove primjedbe nisu bile opravdane. Na kraju je jedan od kolega iz parlamentarne većine, predstavnik SBB-a, zatražio da se ipak odgodi izjašnjavanje o imenovanju članova Neovisnog odbora, zbog čega sam shvatila kako bi bilo dobro da prekinemo sjednicu. Najviše se polemiziralo o spolovima članova Neovisnoga odbora, odnosno činjenici da bi u njega trebala biti imenovana samo jedna žena.
Kolika je šteta time nanesena jer se Neovisni odbor pokušava formirati već godinama? Mislite li da bi on mogao biti uskoro izglasan?
- Nadam se da ćemo na nastavku sjednice tu priču završiti. Posebno zato što su kolege koji su radili u Zajedničkom povjerenstvu i Zajedničkom radnom tijelu za imenovanje Neovisnog policijskog odbora odradili ogroman posao i bila bi šteta da i dalje ostanemo bez civilnog nadzora nad Federalnom policijskom upravom.
Što je posljedica nepostojanja tog civilnog nadzora FUP-a?
- Posljedica je mnogo i jasno je zakonom propisano da policijske agencije trebaju imati civilni nadzor, a mi to u FBiH već dulje vremena nemamo i na taj način kršimo zakon.
Koje su još točke trebale biti razmatrane na ovoj sjednici?
- Zbog prekida sjednice nisu razmatrane ni predložene odluke o imenovanju Odbora za žalbe građana u Federaciji BiH te Nadzornog odbora Agencije za privatizaciju Federacije BiH. Sve ostale točke koje su bile predložene su razmatrane. Donesena je odluka o prihvaćanju zaduženja po ugovoru o zajmu između Bosne i Hercegovine i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za projekt “Vodovod Sarajevo”, za realizaciju projekta “Regionalni vodovod Plava voda” i za realizaciju projekta vodoopskrbe Gradačac. Sve točke koje se odnose na investicije, a koje nam dođu na dnevni red razmatramo što žurnije jer smatramo kako je važno ulagati u infrastrukturu. Na ovoj sjednici imali smo i još nekoliko zakona koji su usvojeni.
Jedan od tih zakona je i Zakon o transplantacijama. Koliki je značaj tog zakona za stanovništvo BiH? Što on donosi?
- Prema tom zakonu, svi ljudi koji se nisu izjasnili da ne žele biti donatori organa po svojoj smrti postaju potencijalni donatori (tzv. pretpostavljena suglasnost). Tijekom rasprave o nacrtu tog zakona uvažene su primjedbe, između ostalih, i Kluba hrvatskog naroda, da bez obzira na pretpostavljenu suglasnost, konačnu riječ daje obitelj po nasljednom pravu. Dakle, ipak će članovi obitelji morati pristati na darivanje organa. Mislim kako će zaživljavanje tog zakona napraviti velik pomak za bolesnike u našoj zemlji. Smanjit će troškove liječenja, a prije svega, povećati kvalitetu života oboljelih koje organi drugih ljudi mogu spasiti.
Stupanjem na snagu ovog zakona napravit će se prvi korak prema razmjeni organa, odnosno oboljeli iz BiH će biti na europskim listama čekanja te neće ovisiti isključivo o donatorima iz svoje zemlje?
- Zakon će omogućiti da BiH postane članica Eurotransplanta. Nadam se da će Ministarstvo civilnih poslova i Vijeće ministara BiH što prije krenuti u tu proceduru jer će u tom slučaju naše stanovništvo biti na europskim listama čekanja, gdje je puno veća mogućnost podudarnosti s donatorom, a time i spašavanja njihova života.
Prihvaćen je i nacrt Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u Federaciji BiH. Koje su ključne odredbe tog zakona?
- Riječ je o jednom novom zakonu o kojem je vođena jako kvalitetna rasprava, nakon koje je i usvojen. Budući da je to zakon iz podijeljene nadležnosti, mi smo usvojili nacrt zakona i sada se ostavlja 60 dana tijekom kojih će se o njemu raspravljati u županijskim skupštinama. Ono što je najvažnije - taj zakon, kako bi stupio na snagu, mora dobiti suglasnost Saveza općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine jer će ga provoditi upravo općine. Ono što je nama važno i što je dobro u tom zakonu, je činjenica da će se njegovim stupanjem na snagu urediti mnoge olakšice u obrtničkoj djelatnosti. Između ostaloga, on predviđa brži proces registriranja obrtničke djelatnosti, uvedene su kaznene odredbe za tijela vlasti koja u zakonom propisanom roku ne izdaju obrtnicu, odnosno odluku za rad obrtnicima. Išlo se i na olakšavanje procedura oko otvaranja obrta i mi smo smatrali kako upravo na tom malom obiteljskom poduzetništvu, kakav je obrt, treba počivati gospodarstvo u Federaciji BiH i da se trebaju napraviti olakšice za ljude koji imaju svoja mala gospodarstva i obrte.
Kakvi su odnosi u Domu naroda među koalicijskim partnerima? Postoji li većina?
- U Domu naroda od samog početka mi, i kad imamo punu parlamentarnu većinu, nemamo dovoljno ruku za izglasavanje zakona. Svaki put je vidljivo kako postoji jedna odgovorna većina koja prepoznaje važnost određenih zakona u FBiH te se tako i ponaša u Domu naroda. I ovom prilikom ističem i pozivam sve one koji sudjeluju u radu Doma naroda da se i dalje nastave tako ponašati. Iako izaslanici koji dolaze iz Hrvatskog narodnog sabora i Kluba Hrvata do sada pokazuju najveće jedinstvo, problemi nastaju unutar Kluba Bošnjaka, tj. ostatka parlamentarne većine. Nizom sastanaka koje održavamo najmanje jednom tjedno pokušavamo riješiti sve nesporazume.
Jesu li Hrvati na neki način taoci koalicijskih partnera u FBiH?
- Na neki način se to može tako nazvati. Do sada smo usvojili više od 400 akata, jako puno zakona, od čega su više od 2/3 predložili hrvatski ministri, a najviše ministrica financija Jelka Milićević.
Pred nama je izborna godina, očekujete li da će se situacija stabilizirati i više zakona usvojiti ili su pred nama još veće blokade?
- Već sam rekla kako smo usvojili više od 400 akta do sada, više od 70 zakona, 55 nacrta zakona... Nažalost, kampanja je, kao nikada, počela gotovo dvije godine prije izbora. Nadam se kako ima dovoljno razuma da prekinemo tu situaciju i mandat privedemo kraju usvajajući niz novih akata, međutim, mislim da se to neće dogoditi. Prema mom mišljenju, stvari će se još više komplicirati. Naša je želja pokušati izglasati proračun za 2018. godinu i ući u izbornu godinu s usvojenim proračunom kao najvažnijim dokumentom koji osigurava ekonomsku, političku, gospodarsku i svaku drugu sigurnost stanovništva u ovom entitetu. •
