Predsjednica RH i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Kolinda Grabar-Kitarović neće oduzeti odlikovanja (ni činove, što i ne može jer su umirovljene vojne osobe) šestorici bh. Hrvata osuđenoj na Haaškom sudu za ratne zločine.
Predsjednica je jasno poručila da su osuđeni bh. Hrvati, među njima i pokojni general Praljak, odlikovanja dobili za obranu RH od srpske agresije, a ne za ratni put u Bosni i Hercegovini te da ne postoji institucionalizirana praksa oduzimanja odlikovanja osuđenima na Haaškom sudu.
– Praksa se dosad nije primjenjivala, osim u slučaju odluka domaćeg zakonodavstva – izjavila je K. Grabar-Kitarović. U Uredu predsjednice neslužbeno kažu kako odlikovanja nisu oduzeta ni Tihomiru Blaškiću ni Dariju Kordiću, također osuđenima na Haaškom sudu za ratne zločine.
Kolinda Grabar-Kitarović u tri godine svog mandata nije oduzela nijedno vojno odlikovanje, dok su ih njeni prethodnici Stipe Mesić i Ivo Josipović oduzeli desetorici, odnosno četvorici odlikovanih. Predsjednica je, zapravo, zauzela politički stav da osuđenoj šestorci neće oduzeti odlikovanja jer, sudeći prema stručnim interpretacijama Zakona o odlikovanjima i priznanjima, ona bi trebala biti oduzeta.
Vedran Đulabić, izvanredni profesor na Pravnom fakultetu, naime, kaže da u pravilniku koji je donesen 2009. godine uz taj zakon piše da će Državno povjereništvo za odlikovanje i priznanja RH predložiti šefu države oduzimanje odlikovanja osuđenima na najmanje tri godine bezuvjetne zatvorske kazne. Đulabić napominje da nisu propisani rokovi u kojima bi Povjereništvo moralo predložiti oduzimanje odlikovanja, ali da to tijelo jednom godišnje od Ministarstva pravosuđa traži podatke o osuđenima i sukladno tome postupa. Naveo je i da uz to povjereništvo, inicijativu za oduzimanje odličja mogu pokrenuti Sabor, Vlada, političke stranke, vjerske zajednice, udruge građana i druge pravne osobe.
Đulabić objašnjava da praksa na koju se predsjednica poziva ne može biti iznad zakona, kao da ni razlog dodjeljivanja odličja (za obranu RH od srpske agresije) uopće nije bitan kod oduzimanja, nego je bitna visina bezuvjetne zatvorske kazne. Nastavio je da je predsjednica RH iz političkih razloga odlučila zauzeti stav o neoduzimanju odličja, kao što je i njen prethodnik Josipović iz političkih razloga odlučio da se odličja ne oduzimaju Tihomiru Blaškiću.
General Marijan Mareković, koji je zadužen za vojna odlikovanja u Državnom povjereništvu, rekao nam je da to tijelo najvjerojatnije neće zatražiti oduzimanje odličja, osim ako kojim slučajem ne odluče drugačije. Ponovio je stav predsjednice da je šestorka odlikovana za obranu RH od srpske agresije i da nema razloga za oduzimanje.
Iako Državno povjereništvo neće predsjednici uputiti takav zahtjev, to bi teoretski mogli učiniti oporbenjaci jer su jučer najglasniji bili Goran Beus Richembergh iz GLAS-a i šef SDP-a Davor Bernardić da šestorci odlikovanja i činovi moraju biti oduzeti. Čak je i bivši predsjednik Mesić u slučaju Ivana Koradea, koji je nakon rata ubio petero ljudi i presudio sebi, rekao da mu se činovi ne mogu oduzeti jer više nije bio vojnik, odnosno vojno djelatna osoba, nego umirovljen.
I dok javnost raspravlja o oduzimanju odličja, iz krugova generala Gotovine, Markača i Čermaka stiže objašnjenje zašto nisu bili na komemoraciji za generala Praljka, zbog čega ih je prozvao general Miljavac.
Iz krugova prijatelja generala Gotovine doznaje se da generali nisu došli na komemoraciju jer su odlučili poštovati njegovu posljednju želju da ga se isprati u krugu najbliže obitelji, a kako je objavljeno iz njegova oproštajnog pisma, Praljak ni sam nije želio da se njegova smrt diže na političku razinu, pogotovo sad, nakon smrti, kad se zna kako se politika odnosila prema njemu sve ove godine. Generali stoga nisu došli na komemoraciju, kao što nije došla ni obitelj Praljak, a ni njegova odvjetnica Nika Pintar.
