Mnogi će vam Amerikanci s Istočne obale rado preporučiti da, uz gradove New York i Boston, posjetite i Philadelphiju u saveznoj državi Pennsylvania. Stanovnici te savezne države vole se pohvaliti kako je to najtolerantnija država kad su u pitanju različite religije i nacije u Americi.
Prethodnica Bijele kuće
Philadelphiju je utemeljio William Penn između rijeka Delaware i Schuylkill 1682. Danas Philadelphia ima nešto manje od milijun i pet stotina tisuća stanovnika. Amerikanci vole skraćivati sve duge riječi pa tko i ime tog grada. Rijetko ćete čuti da će netko od njih izgovoriti cijelo ime grada. Obično kažu "Philly". Zovu ga i Kolijevka slobode te Grad Bratske Ljubavi. Mladi Amerikanci obično vam preporuče da ne propustiti pojesti sendvič "Philly Cheese Steak". Na autobusnom kolodvoru jedan gospodin nam je ljubazno rekao kako do stare jezgre grada imamo samo četiri bloka. Pokazao nam je i rukom u kojem smjeru trebamo ići. Prošli smo pokraj kineske četvrti.Prva važnija zgrada kod koje smo se zadržali bila je kuća u kojoj je napisan nacrt Deklaracije. Zove se Kuća Deklaracije. U toj kući unajmio je prostor za stanovanje tridesettrogodišnji Thomas Jefferson (zastupnik Virginije), jedan od petorice koja su bila zadužena napisati prijedlog Deklaracije. Nacrt Deklaracije pisao je tri tjedna. Ostala četvorica bila su Benjamin Franklin (Pennsylvania), John Adams (Massachusetts), Roger Sherman (Connecticut) i Robert Livingston (New York). Za nekoliko minuta laganog hoda od Kuće Deklaracije došli smo do Nacionalnog povijesnog parka neovisnosti (Trg neovisnosti). Manja skupina posjetitelja razgledala je ostatke nekadašnje predsjedničke kuće u kojoj su stanovala dvojica predsjednika SAD-a - George Washington (1790. - 1997.) i John Adams (1797. - 1800.). Ta kuća, koja je bila trokatnica, prethodnica je današnje Bijele kuće. Washington je za tu kuće 1790. rekao: "To je, vjerujem, najbolja pojedinačna kuća u gradu". U toj kući sastao se prvi put ured predsjednika, vlada SAD-a, 1791. Tako je Philadelphia bila i glavni grad SAD-a deset godina.
Zvono slobode
Duži red bio je pred ulazom u Centar zvona slobode. Ipak, ne čeka se dugo na ulazak. Amerikanci su napravili veliku priču od Zvona slobode. Nazivaju ga Simbol slobode. Zvono je naručeno u Londonu 1751. o pedesetoj obljetnici pennsylvanijskog ustava. Na zvonu je napisan biblijski tekst: "Zemljom proglasite oslobođenje svim njezinim stanovnicima" (Lev 25,10). Zvono je stiglo u Ameriku 1752. Zvonjenjem su pozivali zastupnike na sastanak. Prije nego što su Englezi u Američkom ratu za neovisnost (1775. - 1783.) osvojili grad Philadelphiju, Amerikanci su sakrili to zvono. Zvono slobode nošeno je kroz državu na različite izložbe sedam puta od 1885. do 1915. Objavljena je priča u novinama Philadelphia Saturday Courier 1847. kako je stari zvonar zazvonio kad su zastupnici 4. srpnja 1776. izglasali Deklaraciju. Svi koji uđu u prostoriju gdje je izloženo Zvono slobode žele se fotografirati. Po fotografijama izloženim na zidovima vidimo kako su se mnoge poznate osobe, koje su se zauzimale za slobodu u svijetu, fotografirale kod zvona. Središnja zgrada na tom povijesnom trgu je Independence Hall (Dvorana neovisnosti). Zovu je i "rodna kuća Amerike". U toj zgradi izglasali su Deklaraciju o neovisnosti 4. srpnja 1776. i Ustav SAD-a 1787. Ulaznica za Dvoranu neovisnosti se ne plaća. Ali trebate prije izvršiti rezervaciju online, podići je i pokazati na ulazu. Nakon sigurnosne provjere vodič čeka da se okupi 60 osoba i da iziđe jedna skupina iz zgrade. U zgradi su obično dvije skupine. Jedna skupina bude u istočnoj dvorani u prizemlju, u kojoj je radio Vrhovni sud od 1791., a druga u glavnoj prostoriji koja je na zapadnoj strani. Vodič nam temeljito pokazuje prostoriju koja smatra najznačajnijom u povijesti Amerike. Jačim glasom govori kako je tu izglasana Deklaracija o neovisnosti 4. srpnja 1776. A 56 zastupnika koji su predstavljali 13 engleskih kolonija potpisalo je tekst Deklaracije do 2. kolovoza 1776. Najmlađi potpisnik Deklaracije bio je Edward Rutledge (26), zastupnik iz Južne Karoline, a najstariji Benjamin Franklin (70). Vodič je podigao karton na kojem je tekst Deklaracije, pokazao nam ga je i rekao kako nema vremena pročitati cijeli tekst, ali će pročitati najvažnije riječi: "Kada tijekom ljudske povijesti postane nužno za jedan narod da raskine političke sprege koje su ga povezivale s drugim, i preuzme odvojeno i ravnopravno mjesto među moćima na zemlji, na koje mu zakoni prirode i prirodnog Boga daju pravo, dužno poštovanje mišljenja čovječanstva od njega zahtijeva da objavi razloge koji ga nagone na odvajanje. Mi smatrano ove istine očiglednim: da su svi ljudi stvoreni jednaki, da su obdareni od njihova Tvorca određenim neotuđivim pravima, među kojima su život, sloboda i težnja za srećom." O Ustavu SAD-a rekao nam je kako je izglasan 1787. u istoj prostoriji gdje i Deklaracija. Predstavnici 12 država sastali su se u svibnju 1787. da dorade tekst Ustava. To je najstariji Ustav. Njime je određeno, po nacrtu Jamesa Madisona, a na prijedlog Edmunda Randolpha, predstavnika Virginije, da se vlast u SAD-u dijeli na izvršnu (predsjednik), zakonodavnu (Kongres) i sudsku (Vrhovni sud). Ustav je ratificiralo 13 država do 1790. Iako se Ustav SAD-a dopunjava amandmanima, na snazi je i danas. Stanovnici Philadelphije će se pohvaliti kako je i prva zastava SAD-a sašivena u njihovu gradu 1777.. A sašila ju je Elizabeth Betsy Grisom Ross. Kontinentalni kongres donio je Odluku o zastavi 14. lipnja 1777., kojom se određuje kako će zastava imati naizmjenično 13 crvenih i bijelih pruga te 13 bijelih zvijezda u plavom polju. Želeći još snažnije kazati koliko su važni ti dokumenti koji su izglasani u zgradi Independence Hall, vodič je rekao: "I predsjednik Abraham Lincoln zaustavio se u Philadelphiji na putu u Washington 22. veljače 1861. Rekao je okupljenima kako se SAD nalazi u sličnoj situaciji kao i 1776. Izrazio je duboke emocije jer stoji na mjestu gdje su se nekada sastale mudrost i domoljublje iz kojih su proistekle institucije u kojima žive." Kad se Amerikancima prigovara kako Deklaracija o neovisnosti ipak nije donijela slobodu i jednakost svima u SAD-u jer je i sam sastavljač Deklaracije Jefferson imao više od stotinu robova, oni odgovore kako je to točno. Ali dodaju da je Deklaracija o neovisnosti temelj slobode iz kojeg su proizlazila nova prava, kao što su ukidanje ropstava 1862. za vrijeme Američkog građanskog rata ili 1920. izglasano pravo glasa ženama na izborima u SAD-a. Dodat će kako im je Deklaracija o neovisnosti izvor prava i nadahnuće. Pred zgradom Independence Hall postavljena je skulptura prvog predsjednika SAD-a Georgea Washingtona 1910.
