Građani Bosne i Hercegovine u europskom su vrhu po količini bačene hrane. Prema posljednjem izvješću Ujedinjenih naroda, svaki stanovnik naše zemlje godišnje u prosjeku baci 83 kilograma hrane. Dok se hrana baca, s druge strane su oni koji nemaju niti jjedan obrok u tijeku dana.
Dok svakodnevno svjedočimo potresnim pričama o gladi i siromaštvu, poput one o bebama koje umjesto mlijeka piju brašno s vodom, hrana se u Bosni i Hercegovini, ako je suditi po statistici, baca i šakom i kapom.
Prema posljednjem izvješću Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini godišnje se baci 273 000 tona hrane. To znači da svaki građanin naše zemlje godišnje, u prosjeku, baci 83 kilograma hrane.
Iako ih statistika demantira, građani ističu da u svojim domaćinstvima nastoje biti maksimalno ekonomični.
U Crvenom križu ističu da je u posljednje vrijeme sve manje donacija u hrani, a broj onih koji nemaju nijedan obrok u tijeku dana raste iz dana u dan, javlja BHRT.
“Pokušavamo na sve moguće načine osigurati svima obrok, ali živimo u teškim vremenima da nema dovoljno hrane za ljude koji dolaze i mimo popisa, a nemaju danas sebi da priušte obrok ili svojoj djeci, hrana se baca u velikom broju.”, kaže volonter Sreten Krstić.
Bacanje hrane problem je koji se može riješiti na više načina, ali važno je da svatko krene od svog doma.
“Jedna od osnovnih stvari je planirana kupovina i planirana priprema hrane koja iziskuje vrijeme i izbjegavanje odlazaka u trgovinske centre.”, tvrdi ekološka aktivistica Helena Stojić.
S druge strane, postoji i sustavni problem, a to je nepostojanje zakonske regulative, zbog čega veliki dio hrane koja bi se mogla donirati završava na otpadu.
"Prepreka je glavna između činjenice da bi neki proizvođač mogao donirati hranu narodnoj kuhinji, mora na kompletan iznos platiti PDV, to je jedina prepeka i olakšicom bio bi oslobođen PDV-a, a ta roba bi mogla naći put do onog kome je zaista potrebna.”, navodi Stojić.
Osim što najugroženije kategorije stanovništva ostaju bez dragocjene pomoći, otpad od hrane značajno doprinosi zagađenju životne sredine. Zato, kada sljedeći put s ostacima hrane posegnete za kantom za otpatke, razmislite dva puta.
