Sanaciju financijskih gubitaka u problematičnim bankama u budućnosti neće obavljati mjerodavne institucije vlasti, i to na izravni teret poreznih obveznika, već će to u prvom redu činiti dioničari, vjerovnici banke.
Tako je odlučila federalna Vlada nakon višegodišnjih negativnih iskustava gdje su upravo institucije vlasti bile te koje su spašavale likvidnost propalih banaka, a da od toga nitko na kraju nije imao koristi, već je rješavanje konkretnih problema uz milijunske gubitke samo odgađano. Uvođenje strožih kriterija za spas problematičnih banaka, ne samo u FBiH već i u čitavoj državi, traži i Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) koja je i od entitetskih vlada i Vijeća ministara BiH jasno zatražila “rješenje pitanja problematičnih banaka”, pri tom ne precizirajući koje su to banke, ali se Vladi RS-a više puta sugeriralo da ne spašava proračunskim sredstvima propalu Bobar banku. Kako bi zadovoljila uvjete MMF-a, ali i preporuke EU, Vlada FBiH uputila je u parlamentarnu proceduru nacrt zakona o bankama nakon što je ocijenjeno kako postojeći mehanizmi nisu dovoljni ni odgovarajući za rješavanje problematičnih banaka i ne omogućavaju dovoljno brzu i učinkovitu intervenciju nadležnih tijela, ne osiguravaju u potrebnoj mjeri održavanje ključnih funkcija banke, a tako ni očuvanje financijske stabilnosti.
Zakon o bankama omogućava tijelu koje će ubuduće biti nadležno za restrukturiranje, odnosno Agenciji za bankarstvo FBiH, raspolagati širim spektrom djelotvornih mjera, odnosno instrumenata koji omogućuju pravodobnu i učinkovitu intervenciju nad problematičnom bankom. Novi zakon, također, uređuje područja koja su se u poslovanju banaka pokazala manjkavim, kao što su jačanje korporativnoga upravljanja, bolje interno upravljanje rizicima, uvođenje dodatnih zaštitnih slojeva kapitala, supervizija i drugo.
Zakon uspostavlja i pravni okvir za restrukturiranje banaka u Federaciji BiH radi poduzimanja mjera koje bi trebale, u uvjetima financijske krize, spriječiti ili ublažiti nastupanje kriznih situacija kako kod pojedinačne banke tako i kod bankarskoga i financijskog sustava u cjelini.
Cilj Zakona o bankama je podizanje razine otpornosti pojedine banke, kao i cjelokupnog bankovnog sustava, kako bi kapitalno ojačane banke pružile veću potporu realnom sektoru. Riječ je i o uspostavi cjelovitog pravnog okvira za restrukturiranje banaka radi održanja financijske stabilnosti uz svođenje na najmanju mjeru upotrebe proračunskih i javnih sredstava, tako što će gubitke banke snositi najprije dioničari i vjerovnici, uz ograničenje da oni ne mogu pretrpjeti veće gubitke od onih koje bi pretrpjeli u slučaju provođenja stečajnoga postupka nad bankom.
Polovinom ove godine izišla je informacija kako vlasti Republike Srpske i Federacije BiH sa Svjetskom bankom dogovaraju uspostavu Fonda za sanaciju banaka, detaljnu reviziju devet banaka, te smanjenje roka za isplatu depozita banaka u likvidaciji sa 60 na 30 dana.
Portal capital.ba objavio je informaciju kako je u cilju ocjenjivanja stanja u bankarskom sektoru BiH već pokrenuta revizija devet banaka, i to četiri u RS-u i pet u Federaciji BiH, koje su od 2012. do 2014. godine imale rast kreditiranja više od deset posto ili koje su bile pod pojačanom supervizijom u prošloj godini.•
