Dvije županije na jugu države - Zapadnohercegovačka i Hercegovačko-neretvanska prostori su u kojima je HDZ - HNS dobio iznimno visoku potporu birača, a što je vidljivo i kroz broj mandata u županijskim skupštinama, pri čemu je jasno kako će ovaj politički subjekt moći samostalno ustrojiti vlast u ZHŽ-u, dok će u HNŽ-u biti predvodnik procesa uspostave nove većine, a samim time i županijske Vlade, piše Večernji list BiH.
Potpora
Ove dvije županije također su važne i u kontekstu popunjavanja Kluba Hrvata u federalnom Domu naroda, a napose nakon donesenih izmjena Izbornog zakona kojima će broj izaslanika u svakom klubu konstitutivnih naroda biti povećan sa 17 na 23, a u skladu s nacionalnom zastupljenosti u Hercegovini i broj hrvatskih izaslanika iz spomenutih dviju županija zasigurno će biti veći u odnosu na dosadašnje rješenje.
Žitelji Zapadnohercegovačke županije na ovim su izborima mogli birati među 10 političkih subjekata za županijsku Skupštinu, a pritom je uvjerljivu podršku dobio HDZ - HNS koji će imati 14 od ukupno 23 mandata, a što je i više nego dovoljno da samostalno krene u izbor nove Vlade te osigura maksimalnu protočnost u procesu predlaganja i usvajanja različitih zakonskih rješenja i drugih odluka.
Na listi ove stranke mandate su dobili neki od dobro poznatih dužnosnika u vlasti, a među njima i aktualni županijski premijer Zdenko Ćosić, ministar financija Toni Kraljević, kao i aktualni predsjednik Skupštine Ivan Jelčić. Druga politička opcija po broju mandata je HDZ 1990. (4), a u Skupštinu ulaze i HRS s dva te HSP BiH, HSP dr. Ante Starčević i HSP HB i BiH s po jednim zastupnikom.
U Hercegovačko-neretvanskoj županiji birači su mogli birati među 17 političkih subjekata i 347 kandidata, a rezultati općih izbora pokazali su uvjerljivu prednost HDZ-a - HNS-a, a koji će u novom sazivu zakonodavnog tijela županije imati 11 zastupničkih mandata, a samim tim i najveći kapacitet za preuzeti proces okupljanja nove skupštinske većine. Mandate s liste ovoga političkog subjekta dobila su neka dobro poznata imena u političkom životu, kao što su Tomislav Martinović, predsjedatelj Doma naroda Parlamenta FBiH u mandatu od 2018. do 2022., Slaven Zeljko, aktualni predsjednik Gradskog odbora HDZ-a BiH Mostar, Damir Džeba, izaslanik u Klubu Hrvata u federalnom Domu naroda u mandatu od 2018. do 2022., te Oliver Soldo, ministar branitelja u Vladi HNŽ-a.
Drugi politički subjekt po broju glasova je SDA, a na listi ove stranke za županijsku Skupštinu najveći broj glasova dobila je Irma Memidžan koja je i nosila listu stranke. U kontekstu HDZ-a 1990., kao trećeg političkog subjekta po broju glasova, najveći broj preferencija dobio je Ivan Odak, također nositelj liste za županijsku Skupštinu.
U Skupštinu HNŽ-a ulazi i SDP s tri mandata, po dva će imati HRS i DF/GS, a po jednoga NiP i NES. Raspored mandata u novom sazivu Skupštine pokazuje kako će hrvatske političke opcije imati 16 od ukupno 30 mandata, a što im daje mogućnost utjecaja na političke procese, no specifična ustavna rješenja traže dvotrećinsku podršku za imenovanje nove županijske vlasti, a to znači kako će se tražiti partner na bošnjačkoj političkoj sceni.
Povezane županije
Takvo što treba promatrati i u kontekstu činjenice da u drugoj županiji za koju se, uz HNŽ, zna reći kako je kralježnica Federacije - Srednjobosanskoj u vlasti trebaju ući legitimni predstavnici hrvatskoga naroda.
Drugim riječima, sasvim je izvjesno kako će rješenja u jednoj održavati stanje u drugoj županiji, a što je važan temelj u procesu stabilizacije, u dugoročnom smislu, odnosa hrvatskog i bošnjačkog naroda na terenu.
