Čelnici HDZ-a BiH i "osmorke", koju čine SDP BiH, Narod i pravda, Naša stranka, NES, PDA, SBiH-a, Za nove generacije i Bosanskohercegovačka inicijativa - Fuad Kasumović, trebali su na Dan državnosti BiH potpisati sporazum o zajedničkom sudjelovanju u vlasti utjelovljujući u sadržaj povijesne dokumente sa zasjedanja ZAVNOBiH-a odnosno Daytonski mirovni sporazum, piše Večernji list BiH.
Međutim, zbog određenih prijepora unutar "bošnjačkog dijela reprezentacije" nije bilo posve jasno hoće li dokument biti potpisan upravo na povijesni datum zasjedanja u Mrkonjić Gradu prije 79 godina. Svejedno, dokument koji je predstavljen javnosti uvelike ima odrednice s ovoga povijesnog događaja. Posebice dio koji se tiče izborne i ustavne reforme, a što je sada djelomično postalo prijeporno, što je posve apsurdno, dijelu članova SDP-a BiH koji se smatrao sljednikom komunističke ideologije. Radi podsjećanja, čak su i komunisti cijenili važnost narodnih posebnosti u BiH.
Dokument o ravnopravnosti
Posebno je važna za ukupno razumijevanje povijesne, političke i pravne biti BiH točka broj pet s toga zasjedanja. "Danas narodi Bosne i Hercegovine kroz svoje jedino političko predstavništvo, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine, hoće da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska, i muslimanska i hrvatska bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina, u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Narodi Bosne i Hercegovine sudjelovat će ravnopravno s ostalim našim narodima u izgradnji narodne Demokratske Federativne Jugoslavije", stoji u točki pet ZAVNOBiH-a. Na vrlo sličan način stvari se postavljaju i u programskom dokumentu o zajedničkom sudjelovanju u vlasti. "Hitno provođenje Bruxelleskog sporazuma od 12. lipnja 2022. godine, najkasnije u roku od 6 mjeseci od uspostave vlasti na svim razinama, što uključuje provođenje ograničenih ustavnih reformi, usvajanje izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH u skladu s presudama Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) te primjenu ostalih načela i elemenata predmetnog sporazuma. Provođenje svih odluka pravosudnih institucija na svim razinama BiH, ustavnih sudova i ESLJP u cilju pune zaštite svih individualnih i kolektivnih prava", sadržaj je dvaju dijelova dokumenta o zajedničkoj uspostavi vlasti. Gotovo identičnu nit sadržava i Daytonski mirovni sporazum koji ističe ulogu triju jednakopravnih konstitutivnih naroda. Takva odredba istaknuta je u njezinu Ustavu, odnosno preambuli, čime temeljno oblikuje ustavno-pravnu strukturu zemlje definirajući je ponajprije kao zajednicu triju konstitutivnih naroda i građana. Praktički je moguće trenutačno zamisliti funkcioniranje BiH bez tih temeljnih odrednica koje su prenese i u predstavljenost tih narod kroz strukture vlasti. Bilo da je u pitanju Predsjedništvo BiH, Vijeće ministara BiH, odnosno entitetskih i županijskih vlada, ali i sredina lokalne samouprave, kao što je to slučaj u Mostaru, koji doslovno baštini tu nacionalnu pluralnost. Pokušaji negiranja uloge konstitutivnih naroda te inzistiranje na modelu koji bi doveo do dominacije najbrojnijeg naroda izazvali bi tektonske poremećaje te Daytonski mirovni sporazum doveli pred slom, a time i ugrozili mir u zemlji.
Na izlasku iz vlasti
Upravo se te političke snage, predvođene SDA i uz potporu radikalnog krila DF-a, danas nalaze pred izlaskom iz vlasti, što bi mogao biti napredak u postizanju potrebnog novog dogovora koji bi vodio nizu reformi koje bi zemlju povele u članstvo u EU, ali i NATO savezu. Velika je odgovornost na svim akterima koji su najavili potpisivanje sporazuma o uspostavi vlasti, a što bi trebalo predstavljati najveći zaokret još od vremena rata. Posebice stoga što je proteklih nekoliko godina obilježilo narušavanje ne samo odnosa političkih partnera nego i dvaju naroda u Federaciji BiH Hrvata i Bošnjaka. •
