Već nekoliko godina možda i najveća gospodarska priča u našoj zemlji je procvat proizvodnje i prerade smilja, pretežito u Hercegovini.
Kultura koja je oduvijek prisutna kod nas počela se masovno kultivirati, a tisuće hercegovačkih obitelji uložile su vrijeme i novac u proizvodnju smilja, tako da se danas procjenjuje da je zasađeno 30 milijuna stabljika. Od kraja prošle godine uz pomoć Gospodarske komore Federacije BiH utemeljena je Grupacija proizvođača i prerađivača smilja.
O grupaciji, ali i izazovima u proizvodnji, preradi i prodaji smilja za Klix.ba govori predsjednik Grupacije Dinko Dujmović.
"Na inicijativu Gospodarske komore FBiH osnovana je Grupacija proizvođača i prerađivača smilja sa željom da se unaprijedi pozitivan trend obrade do sada zapuštenih poljoprivrednih površina, kultiviraju nove površine i zasadi ljekovito bilje, da se pomogne poljoprivrednim proizvođačima u edukacijskom smislu te što uspješnijem organiziranju organske plantažne proizvodnje autohtonog ljekovitog bilja. U skladu s tim poduzeli smo prve korake u prikupljanju informacija s terena kako bismo imali podatke o kojim kapacitetima te proizvodnje se radi te da bismo mogli vršiti procjene prerađivačkih kapaciteta, kvantiteta i kvaliteta finalnog proizvoda, a to je eterično ulje", kaže Dujmović.
Pored navedenog potrebno je vršiti standardizaciju i organsku certifikaciju plantažnih zasada i finalnog proizvoda, u tom pogledu će grupacija u suradnji s Gospodarskom komorom FBiH biti na usluzi poljoprivrednim proizvođačima, kako bi ti procesi bili dostupni i učinkoviti, sve s ciljem zaštite kvaliteta proizvoda.
"Moram napomenuti da je finalni proizvod - eterično ulje hercegovačkog smilja iznimnog kvaliteta te da su to prepoznale međunarodne farmaceutske i kozmetičke tvrtke. Jedan od ciljeva grupacije je poboljšati plasman naših proizvoda na ta zahtjevna tržišta. Ovakav pristup organiziranoj organskoj poljoprivrednoj proizvodnji je značajan vid samozapošljavanja s ciljem sprečavanja negativnog trenda iseljavanja domaćeg stanovništva. Grupacija već sada ima više od 500 članova, a cilj nam je uključiti što više proizvođača i prerađivača smilja te im osigurati otkup i plasman proizvoda", napominje Dujmović.
Smilje je postalo najpozitivnija gospodarska priča Hercegovine, a postoji podatak da je na tom području zasađeno više od 30 milijuna stabljika. Dujmović je zadovoljan trenutnom pozicijom, a naglašava kako postoje i mogućnost širenja na druge poljoprivredne kulture.
"Proizvodnja smilja u Hercegovini pokrenula je nadaleko poznatu hercegovačku poduzetnost i upravo ovim smo pokazali da možemo biti značajan proizvođač eteričnih ulja na svjetskoj razini, a sve to smo postigli u kratkom vremenu. Izvoz eteričnih ulja iz Bosne i Hercegovine je u neprestanom porastu. Naši preliminarni podaci koje prikupljamo na terenu pokazuju da imamo više od 30 milijuna jedinica smilja i ozbiljan smo, ako ne i najveći svjetski proizvođač ove biljke i njenog eteričnog ulja. Naši proizvodi u ovim kapacitetima imaju dobru perspektivu i moguće je osigurati njihov plasman na inozemna tržišta. Međutim moram napomenuti da se eventualno trebamo okrenuti organskom uzgoju i drugih autohtonim kultura, kao što su ružmarin, lovor, matičnjak, a zašto ne i proizvodnja eteričnog ulja ruže, jednog od najskupljih proizvoda na svijetu, prije svega jer imamo sve preduvjete za to. Na taj način bismo osigurali neophodan biodiverzitet i izbjegli ovisnost o tržišnoj poziciji samo jednog proizvoda. Grupacija uz podršku komore već radi na ovim projektima i uskoro ćemo našim članovima ponuditi konkretne vidove suradnje", najavljuje Dujmović.
Osim gradnje destilerija kojih sada ima dovoljno, postoji još infrastrukturnih zahtjeva koje treba omogućiti.
"Kada je riječ o smilju, imamo dovoljno destilerijskih kapaciteta, a ubrzano radimo i na osnivanju banke eteričnih ulja, a kojoj je zadatak zajednički plasman na inozemna tržišta, kao i zaštita kvaliteta. Međutim, kada je riječ o nasadima drugih autohtonih kultura ljekovitog i aromatičnog bilja, bit će nam potrebna pomoć u smislu, prije svega, izgradnje sustava navodnjavanja kultiviranih poljoprivrednih površina", kaže Dujmović za Klix.
Grupacija proizvođača i prerađivača smilja smatra da je za sada dostignut maksimum u odnosu na stanje tržišta. Nastoje se usmjeriti i na druge submediteranske kulture, a kažu da nemaju uzore u drugim zemljama.
