Teško je odoljeti brzoj hrani, koja često mami izgledom, mirisom i okusom. Osim što deblja, brza hrana ima još jednu veliku manu. To su transmasti, glavni krivac za probleme s kolesterolom, srcem, ali i depresijom.
Industrijske transmasne kiseline odavno prati loš glas jer se vješto skrivaju u mnogim proizvodima - od namaza, umaka, grickalica, pekarskih proizvoda pa do sladoleda. Znanstvenici su dokazali da nezdrava hrana može pružiti trenutno zadovoljstvo i “utjehu” ali na duge staze ostaju samo loše posljedice, piše 24sata.hr.
Tajna je u tome da ljudi koji biraju slatkiše umjesto svježeg voća i povrća ne priskrbljuju organizmu vitalne antioksidanse, koji štite od depresije. Te namirnice zapravo su glavno gorivo za mozak i organizam, a najviše se ističu proteini.
Orašasti plodovi, perad i jaja pridonose unosu triptofana, koji se pretvara u serotonin, hormon kojemu možemo zahvaliti dobro raspoloženje. Potpuno isti posao pretvorbe triptofana u serotonin obavlja i vitamin B6, ali uz to pomaže u boljem radu mozga i živčanog sustava. Nalazimo ga u banani, paprici, cvjetači, kupusu ili brokuli.
Osmijehu od uha do uha pridonosi redovit unos esencijalnih vitamina i minerala. Jedan od njih je magnezij, a skriva se u bademima, suncokretovim sjemenkama i špinatu. Magnezij je odličan saveznik kod problema sa spavanjem, što je također korisno ljudima koji se bore s depresijom. A omega-3 masne kiseline najčešće se povezuju s borbom protiv depresije. Skuša, losos i srdele glavni su izvor dobrih masti.
Zamjena za šećere
Jedna jabuka na dan doista tjera doktora van jer sadrži 4 grama vlakana, 159 mg kalija, 8 mg vitamina C i tek 81 kaloriju.
Cjelovite žitarice
Tri četvrtine šalice pahuljica od cjelovitih žitarica ima oko 800 mikrograma folata, vitamina B skupine koji nedostaje mnogim ljudima koji pate od depresije.
Naglo debljanje
Depresija i debljanje su povezani. Anksiozni ljudi često utjehu traže u brzoj hrani ili šećerima, što dodatno pogoršava raspoloženje jer je utjeha samo trenutna.
Pojačava depresiju
Nekoliko rundi alkohola može podignuti raspoloženje, ali dugoročno ostavlja bezvoljnost, umor, pa i tromost i mamurluk.
Preskakanje obroka
Usporava metabolizam, potiče glad, a time i loše raspoloženje te u konačnici višak kilograma.
S tržišta povukli srdelu zbog povećane količine histamina
Oprezno
Pretjerivanje s kavom vodi do drhtavice, problema s koncentracijom i spavanjem.
Čuvajte mozak
Bez vitamina i minerala iz voća, povrća i mahunarki mozak teže radi, što kod ljudi izaziva osjećaj bezvoljnost.
Ulja za pet
Riblje ulje osobito pozitivno djeluje na mozak pa se omega-3 masne kiseline preporučuju kod depresije. Dobre kiseline izvucite iz skuše, srdele i lososa.
Funkcionalna hrana
Brokula obiluje folnom kiselinom koja podiže razinu serotonina u mozgu. Sadrže je i leća, grah, šparoge te blitva
Vitamin D
Ublažava simptome depresije, a skriva se u mliječnim proizvodima i žitaricama.
Proteini
Hrana bogata proteinima potiče proizvodnju hormona sreće. Na tanjur ubacite jaja, sirutku i perad.
Čarolija
Čaj od matičnjaka navečer umiruje živce. Tajni sastojak tih biljaka je flavonoid koji nas opušta.
Stres
Stres ubrzava pumpanje srca istovremeno izazivajući stezanje žila i dotok krvi u srce, što povećava rizik za poremećaje u radu srca, poput aritmije.
Orašidi
Mahunarke, orašasti plodovi i voće i povrće bogati su omega-3 masnim kiselinama, vitaminima i mineralima te podižu raspoloženje i tjeraju depresiju.
