Tijekom najavnog dijela priloga Dnevnika 2 HRT-a u petak, posvećenog održavanju sjednice Savjeta za Hrvate izvan Republike Hrvatske, dogodio se propust, a prilikom čega je urednica i voditeljica Dnevnika, najavljujući prilog o radu Savjeta, kazala kako je “završena treća sjednica Vladina Savjeta za Hrvate izvan Republike Hrvatske, posljednji panel je o pravima, statusima i položajima hrvatske nacionalne manjine u Bosni i Hercegovini...”. Iako je vjerojatno riječ o propustu prilikom pisanja priloga, pri čemu je ispušten dio o Hrvatima u BiH u odvojenom kontekstu u odnosu na hrvatsku nacionalnu manjinu u drugim europskim državama, ipak je razočaravajuće za čuti.
Konstitutivnost
S druge strane, Vlada RH ulaže ogromne napore da zaštiti konstitutivnost Hrvata, svakodnevno lobirajući za interese hrvatskoga naroda u BiH. Hrvati su konstitutivni narod u BiH, što znači da su temeljni narod države, autohtoni, s povijesnom tradicijom koja seže duboko u srednji vijek, a upravo i značajan dio stanovništva Republike Hrvatske ima svoje korijene u BiH, prostoru koji je nakon turskog osvajanja Bosanskog Kraljevstva i Humske zemlje u više navrata zabilježio značajne odljeve svojega stanovništva na slobodne teritorije.
Aneks 4 Daytonskog mirovnog sporazuma, poznat i kao Ustav BiH, već u svojoj preambuli jasno progovara o načelu konstitutivnosti te kaže kako Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (u zajednici s ostalima), i građani Bosne i Hercegovine ovim utvrđuju Ustav Bosne i Hercegovine. Nadalje, pitanje konstitutivnosti u više je navrata tematizirao i Ustavni sud BiH koji je, primjerice, u svojoj presudi U 23/14 (predmet “Ljubić”) podsjetio na opće načelo demokracije da vlast u državi proistječe iz naroda i pripada narodu.
- Iz navedene alineje preambule Ustava Bosne i Hercegovine slijedi da je ustavotvorac imenovao, odnosno označio konstitutivne narode (Bošnjake, Srbe i Hrvate) kao posebne kolektivitete i priznao im jednaka prava, tj. da je “podvukao” poseban, ravnopravan i jednak status Bošnjaka, Hrvata i Srba kao konstitutivnih naroda. S tim u vezi Ustavni sud je tom prilikom podsjetio i na svoju odluku broj U 5/98 (odluka o konstitutivnosti) u kojoj je Ustavni sud istaknuo: “Ovo označavanje u preambuli stoga mora biti shvaćeno kao jedno natkrovljujuće načelo Ustava BiH kojem se entiteti moraju u potpunosti povinovati prema članku III/3.(b) Ustava BiH”.
Hrvati, dakle, nisu manjina u BiH, već jedan od triju gradivnih elemenata države. S druge strane, Hrvati imaju status nacionalne manjine u 12 europskih država, dok u 27 europskih i prekomorskih država postoji hrvatsko iseljeništvo, koje čine iseljenici i njihovi potomci.
Jasna podrška
Vratimo se na BiH i Hrvate koji imaju jasnu podršku Vlade Republike Hrvatske koja konstantno upućuje na potrebu poštivanja konstitutivnosti, a koja je svojim lobiranjem uspjela u ključni vanjskopolitički dokument Europske unije - Strateški kompas uvrstiti upravo odrednicu o konstitutivnim narodima u BiH.
Republika Hrvatska svojom je diplomatskom aktivnošću najzaslužnija za činjenicu da je konstitutivnost očuvano načelo s kojim će BiH sutra i ući u Europsku uniju, obogaćujući je svojim izrazitim multietničkim karakterom. Uz političku borbu, vlast u Republici Hrvatskoj aktivna je i na provedbi niza reformi i realizaciji brojnih gospodarskih programa, počevši od prekogranične suradnje pa do izravne podrške projektima od interesa za Hrvate u Bosni i Hercegovini te tako izravno i neizravno doprinosi ostanku i dugoročnom opstanku hrvatskoga naroda u BiH. Svi ovi elementi i dalje će se realizirati, pa čak i s ojačanom financijskom podrškom. Usporedno s navedenim, Hrvatska je i ključni vanjskopolitički saveznik Bosni i Hercegovini u cjelini, naglašavajući potrebu prepoznavanja značaja BiH kao države ravnopravnih naroda u europskoj vanjskoj i sigurnosnoj arhitekturi na jugoistoku Starog Kontinenta. BiH je upravo zahvaljujući u najvećoj mjeri Hrvatskoj dobila status kandidatkinje za Europsku uniju, a onda i “zeleno svjetlo” za početak pregovaračkog procesa.
U međuvremenu pruža i brojne savjete te podršku u smislu priprema za otvaranje pregovora po brojnim poglavljima, a upravo će iskustva Hrvatske biti od nemjerljivog značaja onoga trenutka kada pregovori i službeno počnu. Dakle, strateška misija i vizija djelovanja vlasti u Hrvatskoj upravo je briga o Hrvatima u BiH kao konstitutivnom narodu, što se iskazuje na brojnim razinama, od one političke pa do ekonomske.
U potonjem slučaju Hrvatska će fokusom na strateški značajne projekte i u razdoblju koje dolazi i dalje stvarati pretpostavke ekonomskog jačanja onih sredina u kojima žive Hrvati. Naravno, ne treba zanemariti ni podršku očuvanju kulturnog identiteta, što se dokazuje svakodnevnom podrškom za brojne aktivnosti od nacionalnog značaja.
Inače, Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske raspravljao je o brojnim važnim temama, a uz prava, status i položaj hrvatske nacionalne manjine, osobito se govorilo o Hrvatima kao konstitutivnom narodu u Bosni i Hercegovini i europskom putu BiH. Također su predstavljeni programi i projekti te konkretni iskoraci koji su napravljeni u cilju jačanja položaja Hrvata te kulturne, obrazovne, znanstvene i suradnje u okviru fondova Europske unije.