Sve informacije o nadolazećim razdobljima od 2020. godine do danas uzimamo s oprezom, međutim, mnoge činjenice idu u prilog tome da će od 2025. godine radnici u BiH zarađivati više. Već je ranije donesena odluka o "minimalcu" od 1200 maraka u Federaciji BiH, pa i to ide u prilog određenim branšama u kojima su plaće bile ispod toga. Ipak, Večernjakovi sugovornici kažu kako su u ugostiteljstvu, prerađivačkoj industriji i u uslužnim djelatnostima plaće već rasle, ali na "bh. način".
- Nešto ide na banku, nešto ide "na ruke", međutim, nisu to više iznosi kao prije, kad se sve davalo "na ruke". I u ovom lancu treba svakoga razumjeti. Inflacija je rasla, ja dobivam veću plaću, a za nju manje mogu kupiti nego prije nekoliko godina, moj šef više zarađuje, a sve plati skuplje u restoranu nego prije nekoliko godina. Svega tu ima, međutim, dobro je da se zakonski neke stvari uređuju - priča nam djelatnik jednog restorana u BiH. Jedan od poslodavaca pak ističe da se i politika osvijestila jer konačno razmišlja o tome da gospodarstvo treba rasteretiti, ali kaže i da su se poduzetnici probudili svjesni da nema radnika do naših radnika, samo ih treba platiti i poštovati.
Federacija dugoročno dobiva
Forbes je analizirao situaciju u oba entiteta te se čini da je situacija u Federaciji dugoročno bolja u RS-u, međutim, RS ima veću minimalnu plaću trenutačno nego Federacija. U Federaciji ona iznosi 619 maraka i rasla je simbolično, tek za 3,8 posto, dok je u RS-u ona 900 maraka i značajno je rasla u odnosu na prethodnu godinu, za 20 posto. - Usvajanje uredbe o obveznim minimalnim primanjima u Federaciji povećalo bi primanja u ugostiteljstvu, djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane, građevinarstvu, trgovini na veliko i malo, popravku motornih vozila i motocikla, prerađivačkoj industriji, umjetnosti, zabavi i rekreaciji.
Do rasta primanja došlo bi i kod radnika u administraciji i pomoćnim uslužnim djelatnostima te kod onih koji se bave poslovanjem nekretninama. S druge strane, u Republici Srpskoj sindikat traži minimalac od 1050 KM, čemu se poslovna zajednica protivi. Izvjesno je da će posljednju riječ dati Vlada RS-a - stoji u Forbesovoj analizi. Iako politička situacija u BiH nikad nije stabilna, ako govorimo o Federaciji, očito ova vlast nekako bolje balansira i odgovornije se ponaša prema građanima pa se zato i traže načini da se olakša stanovništvu u kriznim vremenima.
Ministarstvo financija FBiH na čelu s Tonijem Kraljevićem cijelu je godinu pripremalo set fiskalnih zakona s tri cilja - poboljšanjem standarda radnika, rasterećenjem gospodarstvenika te zadržavanjem fiskalne politike. Zanimljivo je i da su neki političari pogrešno procijenili situaciju pa, kad su vidjeli da se nikakve uredbe ne donose, počeli "prati ruke" i spominjati da nema ni traga Kraljevićevim informacijama, pa je pitanje hoće li mu čestitati sada kad je očito napravljen neki posao.
Također, Kraljevićevo ministarstvo proguralo je i prijedlog pomoći radnicima u maksimalnom iznosu od 2768 maraka u šest tranši, i to nakon što je dodijeljen prvi iznos pomoći. Vlada Federacije je prvu uredbu o isplati pomoći od poslodavaca usvojila krajem prošle godine, tako da poslodavci nemaju obvezu plaćanja poreza na dohodak i doprinosa na spomenuti iznos koji će isplatiti radnicima, pa je takva odluka naišla na odobravanje svih aktera gospodarstva u entitetu. I tada je Kraljevićevo ministarstvo komuniciralo s javnošću da ta mjera nije otok sam za sebe, već je treba promatrati u širim razmjerima odluka koje provodi Vlada Federacije ili kao dio seta fiskalnih mjera.
Naglasak na proizvodnji
A sve se radi pod budnim okom, a i sa "zelenim svjetlom" premijera Nermina Nikšića koji u odnosu na prvi premijerski mandat, koji je dosta trošio na politička prepucavanja, sada fokus usmjerava na konkretne mjere koje mogu pokrenuti ovu državu. Još je u ljeto prošle godine predstavnicima MMF-a govorio da Vlada radi na povećanju plaća i rasterećenju gospodarstva kako bi radnici osjetili barem neka poboljšanja, a sada se pokazuje na djelu ono što se govorilo. Prije nekoliko dana s predstavnicima MMF-a govorio je upravo o tome, kao i drugim temama, a fokus je bio i na većoj proizvodnji koja bi potaknula brži rast kojem se svi nadamo. Neke stvari ipak se kreću nabolje, a radnici očekuju da će takve učinke što prije osjetiti.
