Hrvatski politički predstavnici godinama inzistiraju na promjeni izbornog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini koje omogućava preglasavanje Hrvata i izborni inženjering na njihovu štetu. Najeklatantniji primjer je izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH u dva navrata većinski bošnjačkim glasovima. Za Hrvate je sporan i izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, tijela koje ima presudnu ulogu pri izboru državnog Doma naroda, ali i pri uspostavi izvršne vlasti u FBiH. Dom naroda kao gornji dom Federalnog parlamenta i jedino je tijelo u kojem jedan od tri nacionalna kluba može iskoristiti nacionalni veto i blokirati odluke štetne za vitalni nacionalni interes tog naroda.
Fiktivni Hrvati
Po 17 hrvatskih, bošnjačkih i srpskih izaslanika te sedam pripadnika „ostalih“ naroda u Dom naroda bira se iz 10 županijskih parlamenata i to tako da se iz svake županije bira najmanje jedan izaslanik iz svakog od tri konstitutivna naroda. Kako Hrvati u najmanje pet županija čine izrazitu manjinu, hrvatska mjesta iz ovih županija najčešće popunjavaju Hrvati koji su bili na kandidacijskim listama bošnjačkih stranaka ili oni zastupnici koji se fiktivno izjašnjavaju kao Hrvati.
Primjerice – iz Posavske županije u kojoj živi 40.000 Hrvata bira se u Dom naroda jedan izaslanik, koliko i iz Bosanskopodrinjske županije u kojoj živi manje od 40 Hrvata. Većinski bošnjačke stranke koriste to kako bi i one koji se fiktivno izjašnjavaju kao Hrvati delegirali u Dom naroda. Na taj način ozbiljno se kompromitira izborna volja Hrvata koja bi trebala biti predstavljena u Domu naroda te se omogućava uspostava vlasti bez stranaka za koje je dominantno glasovalo hrvatsko biračko tijelo. Tako je, primjerice, u prošlom mandatu uspostavljena vlast SDA-SDP uz dvije marginalne hrvatske stranke. Hrvati strahuju da bi se slična situacija mogla ponoviti i na idućim izborima planiranim za listopad ove godine. Vjetar u leđa njihovim zahtjevima za promjenu Izbornog zakona odluka je Ustavnog suda BiH kojom su odredbe tog zakona koje reguliraju izbor Doma naroda proglašene neustavnim i poništene. Drugim riječima, taj dio Izbornog zakona je izbrisan i trenutačno ne postoje zakonske odredbe po kojima se nakon provedenih izbora može konstituirati Dom naroda, a time i izvršna vlast u Federaciji i cijeloj državi.
Srbi nezainteresirani
Srbi su prilično nezainteresirani za ovaj političko-pravni spor u Federaciji jer oni političku snagu i prava koriste u RS-u kao „svom“ entitetu. Bošnjačke stranke jedinstvene su pak u nastojanju da spriječe izmjene Izbornog zakona. Odlučno su odbacili prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH koji su na tragu presude Ustavnog suda izradile hrvatske stranke. Bošnjačke stranke tvrde da hrvatski prijedlog ide u pravcu produbljivanja nacionalnih podjela i diskriminacije u zemlji te da se njime na mala vrata uvodi „treći entitet“. Međunarodna zajednica odbija arbitrirati u ovom sporu i za sada se ograničava na pozive političkim strankama da prije raspisivanja izbora, a to znači do početka svibnja, dogovore izmjene Izbornog zakona, kako zemlja nakon izbora ne bi došla u do sada neviđenu institucionalnu krizu. Koliko dugotrajna ona može biti, najbolje pokazuje primjer Grada Mostara, čiji je statut također osporen pred Ustavnim sudom. Zbog nemogućnosti hrvatskih i bošnjačkih stranaka da se dogovore o načinu izbora najveći grad Hercegovine posljednji je put birao lokalnu vlast 2008.
