Budući da su ilegalne migracije jedna od ključnih tema za Europsku uniju, ali i položaj Republike Hrvatske kao zemlje koja štiti i vanjske granice Europske unije, nije iznenađujući podatak kako čak 6700 hrvatskih policajaca štiti graničnu crtu s BiH, Srbijom i Crnom Gorom.
Suradnja policija
Hrvatski premijer Andrej Plenković i slovenski premijer Robert Golob upravo su nedavno kao jednu od tema imali sprječavanje ilegalnih migracija, a u tom je kontekstu Plenković naglasio kako Hrvatska i Slovenije žele nastaviti intenzivnu suradnju između policija dviju zemalja koja mora biti tijesna, stalna, kontinuirana i doprinijeti razotkrivanju krijumčara ljudi, onih koji se bogate na tuđoj nesreći. Cilj je, poručio je, učiniti sve kako bi se nezakonite migracije spriječile. U tom kontekstu, premijer je spomenuo i memorandum o razumijevanju potpisan između Ministarstva unutarnjih poslova i Frontexa. Izvijestio je da će za provedbu postupaka vraćanja Frontex u Hrvatskoj rasporediti šest stručnjaka. Istaknuo je i snažnu spremnost Hrvatske da sa svojih 6700 policajaca štiti schengensku granicu i vanjsku granicu Europske unije. - Čak 6700 policajaca čuva jednu od najdužih vanjskih granica Europske unije i kada to usporedimo s brojevima graničnih policajaca u drugim državama, on je daleko najveći. Cijeli Frontex ima 11.000 policajaca, a hrvatska Granična policija 6700 - naglasio je, dodajući kako se od ulaska Hrvatske u Schengen provode i kompenzacijske mjere, tj. kontrola u dubini teritorija.
Slovenski premijer također je ukazao na potrebu da dvije zemlje surađuju i djeluju usklađeno kada je riječ o sprječavanju ilegalnih migracija. Obojica su pak u tom kontekstu ukazala na potrebu djelovanja izvan Schengena, uključujući usklađivanje viznih režima Srbije i BiH s Europskom unijom jer dobar dio ilegalnih migranata legalno dolazi u Srbiju i BiH da bi se potom odlučio na ilegalni pokušaj ulaska u schengenski prostor.
Migranti i problemi
Kada je riječ o službenim podacima kojima raspolažu bosanskohercegovačke institucije, 5201 nezakoniti migrant evidentiran je u Službi za poslove sa strancima tijekom prvog tromjesečja 2023. Ovi podaci obuhvaćaju osobe koje su evidentirane nakon nezakonitog ulaska na teritorij BiH, kao i osobe koje su ostale u BiH nakon isteka vize, odnosno dozvole boravka. Podaci za prva tri mjeseca 2023. godine, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, pokazuju kako je na teritoriju BiH evidentirano dvostruko više nezakonitih migranata koji provode manje vremena, odlučujući se za brzi tranzit preko BiH kako bi ušli u schengenski prostor, pri čemu često zaobilaze privremene prihvatne centre.
U četirima privremenim prihvatnim centrima (ukupni kapacitet 4880 mjesta) u prvom tromjesečju 2023. godine prosječno su boravile 873 osobe. U istom razdoblju 2022. godine prosječno je boravilo 2036 osoba. Na dan 31. 3. 2023. godine u ovim centrima boravile su 1104 osobe. Namjeru za podnošenje zahtjeva za azil u prvom tromjesečju 2023. godine iskazale su 4663 osobe, od čega su zahtjev za azil u BiH podnijele njih 42 ili 0,90% od ukupnog broja iskazanih namjera za azil.
Granična policija BiH u razdoblju siječanj - ožujak u nezakonitom prelasku i pokušaju nezakonitog prelaska evidentirala je 2451 osobu, što je dvostruko povećanje u odnosu na isto razdobIje 2022. godine, kada je otkriveno 1008 osoba. Granična policija BiH u prošloj godini odbila je 2549 ulazaka u BiH, što je smanjenje za 49,4% u odnosu na 2021. godinu, kada je odbijeno njih 5038. Broj otkrivenih nezakonitih prelazaka državne granice BiH u prošloj godini iznosio je 14.309 i povećan je za oko 62% u odnosu na godinu prije, kada je zabilježeno njih 8834. Granična policija BiH ulaže maksimalne napore kako bi osigurala graničnu crtu, a u tom procesu potrebna joj je podrška, kako kroz opremu tako i kroz pitanje kadrovske popunjenosti. Tako će se BiH paralelno pripremati i za neke zajedničke europske sustave, podižući pritom razinu sigurnosti u procesu migracijskih tokova na jugoistoku Europe.
