Gospodarske zone proteklih godina olakšale su poslovanje brojnim tvrtkama u BiH. Umjesto potrage za lokacijom i rješavanjem cestovne veze, zatim struje, vode, interneta i drugih detalja važnih za realizaciju projekata i pokretanje poslova, u zonama tvrtke, uglavnom, sve čeka, piše Večernji list BiH.
Važno je izabrati parcelu i krenuti u realizaciju objekta te na posao. Jedan od svijetlih primjera među gospodarskim zonama u BiH zasigurno je ona “Pogana Vlaka - Poljanice” u Grudama, gdje je na 35 hektara zapuštenog prostora danas šest velikih tvrtki, a još toliko ih planira u realizaciju projekata. Tu su smještene i solarne elektrane koje će uskoro proizvoditi toliko struje da bi mogle opskrbiti cijelu općinu. Općina prodaje zemljište za 6 KM po četvornom metru, a ako investitor za tri godine dođe do uporabne dozvole, vraćaju mu se još 2 KM za svaki kupljeni kvadrat.
- Stvaraju se preduvjeti da ovo područje poduzetničke zone zaživi u punom smislu riječi. Izgradnjom i vodovodne mreže, i telefonske, i interneta, i asfaltnih cesta – svi preduvjeti su ovdje da poduzetnici mogu doći - komentirao je nedavno Mile Pejić, pomoćnik načelnika za gospodarstvo općine Grude.
Smjer za budućnost
Ekonomski stručnjaci tvrde da su gospodarske zone prilika za novim gospodarskim uzletom u BiH. U razgovoru s jednim neovisnim analitičarom doznajemo u kojem smjeru treba ići u budućnosti.
- Jasno je da je koronakriza zahvatila sve segmente društva i da je gospodarstvo poljuljano pa nije bilo realno očekivati da će zaobići našu zemlju. Neke tvrtke bit će više, neke manje pogođene, ali svima treba podrška da ponovno krenu u nove investicije. Zato su gospodarske zone idealna stvar. Onim investitorima koji su planirali neke projekte prije ove krize, treba sada po pristupačnim cijenama ponuditi parcelu u gospodarskoj zoni i motivirati ih da rade. Od toga profitira cijela lokalna zajednica. Doći će do rasta prihoda i broja zaposlenih - priča nam analitičar.
Lakši smještaj subjekata
Takvog su stava i u RS-u, što je ovih dana za Nezavisne potvrdio i direktor Gospodarske komore RS-a Pero Ćorić. - Lokalne zajednice koje imaju prostorne, ljudske i sve druge kapacitete trebale bi prve ući u realizaciju projekata kao što su slobodne, gospodarske zone i tako imati šansu da na svom teritoriju poboljšaju gospodarsku aktivnost i samim tim sve ono što ide uz to, kao što su povećanje prihoda, poreza i doprinosa, zapošljavanja i svih beneficija koji iz toga proizlaze - naglasio je Ćorić.
Iz tamošnjeg Saveza općina i gradova naglašavaju da će takve zone omogućiti lakši smještaj gospodarskih subjekata, infrastrukturnu povezanost, priključaka na struju, vodu, kanalizaciju, plin...
Također, zaziva se sinergija na razini BiH kako bi se povelo pitanje o još nekim olakšicama u zonama i tako privuklo dodatno investitore. Činjenica je da su gospodarske zone kao mjesto s više proizvodnih i drugih tvrtki budućnost lokalnih zajednica, što je posebno vidljivo u ovom neizvjesnom vremenu kada mnogi investitori ne žele riskirati jer ne znaju što ih čeka sutra. U gospodarskim zonama rizik na sebe preuzima i lokalna zajednica pa je jednostavnije i odvažiti se. •
