Martin Kondža, najmlađi doktor znanosti iz Gruda, s 28 godina obranio je svoj rad na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nedavno je održana i svečana promocija rada koji je nosio naziv "Mehanizam inhibicijskog učinka flavonoida na citokrom P450 3A4", piše Večernji list BiH.
Važni enzimi
Uspješni mladi čovjek zaslužan za uspostavljanje prvog nacionalnog sustava za nuspojave u BiH i zaposlenik Farmaceutskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru govorio je za Večernji list o svom doktorskom radu. - Doktorska disertacija bavila se važnim enzimima u ljudskom tijelu – CYP3A4 enzimima. Ovi enzimi između ostaloga se nalaze u jetri, a odgovorni su za metabolizam različitih spojeva koji ulaze u ljudski organizam (tzv. ksenobiotika), pri čemu kataliziraju oksidativne biotransformacije lipofilnih supstrata u polarnije metabolite, kako bi se što jednostavnije izlučili iz organizma. Budući da naše tijelo i lijekove koje koristimo prepoznaje kao ksenobiotike, ovi enzimi odgovorni su i za metabolizam lijekova. Štoviše, ovi enzimi metaboliziraju najveći broj lijekova. Različiti spojevi mogu povećavati (inducirati) aktivnost CYP3A4 enzima ili ju smanjivati (inhibirati). Neki od spojeva koji mogu inhibirati aktivnost CYP3A4 enzima su flavonoidi – spojevi koji se nalaze u biljkama i sastavni su dio prehrane ljudi. Ako čovjek koristi određene lijekove koji se metaboliziraju preko CYP3A4 enzima i primjenjuje neke flavonoide koji taj enzim mogu inhibirati, može doći do klinički značajnih interakcija i do povećanih koncentracija lijeka u krvi. Iz tog razloga se, primjerice, ne preporučuje piti sok od grejpfruta uz istovremeno korištenje nekih lijekova za smanjenje masnoće u krvi, za liječenje visokog tlaka ili bolesti srca, lijekova protiv zgrušavanja krvi i drugih lijekova - objašnjava nam Kondža. Brojna su otkrića u njegovom znanstvenom radu.
Tražiti savjet
- U ovoj disertaciji otkrili smo četiri nova flavonoida koja značajno mogu inhibirati aktivnost CYP3A4 enzima – akacetin, apigenin, krizin i pinocembrin. Osim toga, opisali smo i kinetičke parametre i mehanizam same inhibicije na molekularnoj razini. Takvi rezultati omogućili su nam objavu znanstvenih radova u časopisima s visokim čimbenikom odjeka, kao što je Molecules. Iako se ova četiri flavonoida u visokim koncentracijama mogu pronaći u peršinu, špinatu, medu i sličnoj hrani, to ne znači da će osoba s takvom prehranom imati interakciju s lijekovima. No, upravo zbog toga važno je da se ljudi prije primjene bilo kakve terapije posavjetuju s liječnicima i ljekarnicima - kazao je za Večernji list. Kondža je još jedan uspješan mladi čovjek kojeg je dala Hercegovina, a on je otišao i korak dalje s obzirom na to da je prije 30. godine ostvario brojne uspjehe te svojim otkrićima dao smjernice kako liječiti ljude u budućnosti i preventivno djelovati. Pitali smo ga i u čemu je tajna da ovako malo područje daje uspješne ljude u brojnim sferama, a koji se svojim radom ističu u cijelome svijetu. - Ljudi su na ovom području generacijama teško živjeli i naučili su od ničega napraviti nešto. Vjerojatno se ta genetska karakteristika prenosila s koljena na koljeno. Oskudica je tjerala ljude da razmišljaju izvan okvira i pronalaze nove načine za rješavanje problema. Velik utjecaj ima i zajedništvo. Svijet se sve više otuđuje, međutim, naši ljudi se uvijek drže zajedno. Kako u Hercegovini, tako i u svijetu - zaključio je Kondža.
