Stanovnici BiH morat će se naučiti živjeti s visokim cijenama koje posljednjih mjeseci obaraju rekorde jer, kako sada stvari stoje, njihov pad ići će sporo. Centralna banka BiH objavila je drugi krug projekcija ključnih makroekonomskih varijabli za razdoblje od 2022. do 2024. Pretpostavljaju da će inflacija u iduće dvije godine usporiti, ali da se neće vratiti na višegodišnji prosjek na kojem je bila prije 2022., a zbog inflatornog pritiska očekuje se i značajno usporavanje osobne potrošnje. - Zbog inflatornog pritiska očekujemo značajno usporavanje rasta osobne potrošnje u nadolazećem projekcijskom razdoblju. Sudeći prema službenim podacima za prvo polugodište, čimbenici koji potiskuju osobnu potrošnju, poput općenito niske prosječne plaće i mirovine te nepovoljne starosne strukture stanovništva i demografskih trendova, još uvijek nisu dominantno utjecali na osobnu potrošnju - smatraju u Centralnoj banci BiH. Kako navode u publikaciji “Srednjoročne projekcije 2022. - 2024. u odnosu na proljetni krug”, projekcije vrijednosti svih ključnih makroekonomskih varijabli u ovom krugu su značajno revidirane, pa tako iz Centralne banke projiciraju znatno višu razinu ekonomske aktivnosti, ali i inflacije u 2022. - Službeni statistički podaci za prvo polugodište upućuju na rekordan rast izvoza u prvoj polovini 2022., rast investicija od 24% na godišnjoj razini u istom razdoblju te rast potrošnje - istaknuto je. Budući da se u EU očekuje značajno usporavanje ekonomske aktivnosti u 2023., posljedično je time i projekcija ekonomske aktivnosti u BiH u 2023. zbog očekivanog pada strane potražnje revidirana naniže, do razine od 0,9%. - Pod pretpostavkom slabljenja, ali ne i potpunog iščezavanja inflatornih pritisaka u BiH, rast realnog BDP-a u 2024. projiciramo na 1% - naveli su iz CB BiH. Podsjetili su kako su najznačajniji izvori neizvjesnosti vezani uz eksterne utjecaje kao što je rat u Ukrajini, koji i dalje uzrokuje snažne turbulencije na međunarodnim tržištima energenata i hrane. Ističu da bi, ako se troškovi energije smanje ili čimbenici na strani potražnje u srednjoročnom razdoblju oslabe, to moglo smanjiti pritisak na cijene. Viđenje prilika u BiH ima i Međunarodni monetarni fond (MMF) koji u prognozi iz listopada 2022. nije optimističan, ali očekuje nešto veći rast BDP-a. Prema njihovim prognozama, nakon rasta BDP-a od 7,5 posto u 2021., prognoza rasta za 2022. je 2,45%, a za 2023. BDP u BiH mogao bi rasti tek 2%. Nešto optimističnija prognoza je za 2024., kada se očekuje rast od 3%. U apsolutnim iznosima BDP se za 2022. procjenjuje na 34,645 milijardi KM, a za 2023. na 35,338 milijardi KM. I njihove prognoze pokazuju da bi tijekom iduće godine inflacija trebala usporiti, dok bi u 2024. trebala iznositi 3,45%.
