Inflacija, šrinkflacija, sad i skimpflacija, izrazi su za koje veliki broj građana i ne zna što znače, ali im uredno posljednjih godina "tanje" kućne proračune. Što je šrinkflacija? U pitanju je marketinški trik kojim se sasvim legalno zavaravaju kupci, zahvaljujući kojem se ostavlja dojam kao da poskupljenja ni nema, no već drugi pogled otkriva sasvim drugačiju situaciju.

Gramaža sve manja
Stalni rast cijena mnoge je natjerao da itekako paze što i koliko kupuju. Gledaju cijenu, a s količinom u pakiranju kao da su se pomirili. Naime, mnogi su proizvođači u prepoznatljivom pakiranju, za istu cijenu, jednostavno smanjili količinu proizvoda. Trend smanjenja količine proizvoda započeo je prije desetak godina, a najčešće je riječ o prehrambenim proizvodima. Najprije se "otopila" čokolada – i to sa standardnih 100 grama na "mršavih" 80 ili čak 75. Trend se nastavio na mnogim, većinom prehrambenim proizvodima, što je primijetila većina kupaca. Umjesto naglog povećanja cijena, smanjuje se gramaža. Počelo je to prije 10-ak godina. Najprije u prehrambenoj, a onda i u drugim industrijama. - Tjesteninu sam kupovala u uvjerenju da kupujem 500 grama i pitala se kako nam više pakiranje nije dovoljno za ručak, a prije je bilo. Onda sam tek na ambalaži vidjela da je 400 grama. Cijena je, naravno, i veća nego prije dok je bilo 500 grama - priča kućanica. Nije samo u pitanju tjestenina, većina prehrambenih artikala ima manju gramažu nego prije. Zakon se ne krši, sve je legalno, jer je težina proizvoda istaknuta na ambalaži. U međuvremenu je došlo do inflacije, do povećanja cijena i sada imate situaciju da imate manju gramažu proizvoda, a veću cijenu za taj isti proizvod. S pojavom koronavirusa, a potom i rata u Ukrajini cijene svih proizvoda počele su nezaustavljivo rasti. Visoki troškovi energije, sirovina, plaćanja zaposlenika, prekinuti lanci opskrbe - potrošači primjećuju da kompanije te troškove prebacuju na njihova leđa.

Novi trend
I kad smo se gotovo pomirili sa šrinkflacijom i inflacijom, pojavio se i novi pojam skimpflacija. Skimpflacija (skimpflation) dolazi od engleskog "skimp", a znači "štedjeti". Dakle, proizvođači ne samo da povećavaju cijene nego i smanjuju kvalitetu proizvoda. Trendu su pribjegle i kompanije iz okružja. Pa je tako još prošle godine proizvođač popularnog namaza iz susjedstva smanjio količinu lješnjaka i kakao maslaca u svom proizvodu. Naime, od 10 posto lješnjaka u starom receptu, novi je zadržao tek 3, a kakao maslac, kojega je ranije bilo 9 posto, spao je na samo četiri. Smanjenjem količine određenih sastojaka to više nije isti proizvod, već samo vizualno podsjeća na njega. Nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine proizvođači pomfrita zamijenili su suncokretovo ulje palminim jer suncokretovo ulje nije više bilo dostupno. Ono što je bilo zamišljeno kao mjera u slučaju nužde sada je dijelom postala etablirana pojava. Iako je suncokretovo ulje odavno ponovno dostupno u dovoljnim količinama, tek rijetki proizvođači su se vratili kvalitetnijem proizvodu. Posebno je neprihvatljivo što pojedini proizvođači na pakiranju nisu naveli promjene sastojaka. Nutritivne vrijednosti više nisu odgovarale izvornim podacima. Osim toga, palmina mast je nezdravija od suncokretova ulja zbog većeg udjela zasićenih masnih kiselina. Nažalost, sve je teže pronaći proizvod koji je zadržao težinu, cijenu, ali i sastav. Na koncu sve se lomi preko potrošača. Dobivamo manje proizvoda, lošijeg sastava po višim cijenama. 

Poslodavac traži radnika sa SSS i nudi 1700 eura plaće