Dovoljno je utipkati riječ “prodaja” i na društvenim mrežama nudi vam se gotovo sve, od odjeće i obuće do kozmetike i tehnike. Razvojem informacijskih tehnologija proces trgovine sve se češće završava na internetu, gdje fizičke osobe ponekad nude i proizvode sumnjive kvalitete i podrijetla, koji čak mogu biti opasni za zdravlje kupaca. Većina onog što se prodaje preko internetskih oglasnika ili društvenih mreža u suštini je nelegalna trgovina zbog koje su se neki i opekli pa izbjegavaju kupnju na bilo kojoj internetskoj stranici, piše Večernji list BiH. Potencijalni kupci proizvod vide samo na fotografijama. Ponekad ga i unaprijed plaćaju, a da ne znaju ni od koga kupuju. Nadležni se bore kako bi stali ukraj takvoj trgovini jer je, kažu, zbog neplaćanja poreza država ozbiljno oštećena. Društvene mreže preplavljene su ponudama odjeće i obuće, a prodavači su navodno uredno registrirani.
Štete za legalne trgovce
Zbog svega navedenog negoduju pojedini trgovci i poslodavci, kojima nelegalni trgovci štete poslovanju, s obzirom na to da oni prolaze stroge inspekcijske kontrole i plaćaju davanja državi. Na ovom polju inspekcijska tijela u BiH poduzimaju određene aktivnosti kako bi se stalo ukraj nelegalnoj trgovini određenim proizvodima. Pitanje nelegalne trgovine fizičkih osoba preko interneta pokrenula je Republička uprava za inspekcijske poslove RS-a u suradnji s Upravom za neizravno oporezivanje BiH, gdje su uvidom u evidencije jednog poštanskog operatora identificirane osobe koje su u kratkom razdoblju izvršile veliki broj dostava pošiljki te postoji sumnja kako se radi o nelegalnoj trgovini. Ovu informaciju potvrdila je za Fokus.ba Dušanka Makivić, glasnogovornica Republičke uprave za inspekcijske poslove RS-a. - Informacije do kojih smo došli dostavili smo nadležnim javnim tužiteljstvima u BiH i UNO-u BiH jer se ovo pitanje mora rješavati na razini obaju entiteta - navela je Makivić. Dodala je kako se mora napraviti razlika između registriranih subjekata koji, uz prodaju u poslovnom prostoru, nude potrošačima i mogućnost kupnje preko svojih internetskih stranica, i fizičkih osoba koje preko društvenih mreža u vlastitim domovima nelegalno nude različite proizvode i usluge, čije korištenje za građane predstavlja veliki potrošački rizik.
Zakonska ograničenja
- U takvim okolnostima postoji rizik da se usluge pružaju u nehigijenskim uvjetima, upitna je stručnost tih osoba, kao i podrijetlo i ispravnost proizvoda - kazala je Makivić. Mogućnosti inspekcije u konkretnim slučajevima zakonom su ograničene jer je riječ o privatnim posjedima, a Ustavom RS-a je definirano da je stan, odnosno privatni stambeni prostor, nepovrediv te da službena osoba samo na osnovi sudskog naloga može ući u stan ili druge prostorije protiv volje njihova vlasnika. - Budući da je pitanje ulaska u privatne prostorije i vršenje pretresa istih prioritetno u nadležnosti istražnih tijela, za suzbijanje nelegalnog rada u privatnim stambenim prostorijama nužno je da se intenzivnije angažiraju nadležna tijela koja su ovlaštena vršiti istrage i ulaziti u privatni prostor građana. Inspektorat RS-a je spreman pružiti maksimalnu podršku u ovim aktivnostima u dijelu svojih nadležnosti - navela je Makivić. Za uslugu ili proizvod kupljen od fizičke osobe na društvenim mrežama ne postoji mogućnost reklamacije, podnošenja žalbe ili vraćanja novca. Potrošači nemaju račun kao dokaz da su platili robu ili uslugu te ne mogu od inspekcije tražiti zaštitu svojih potrošačkih prava.
