Više od sedamdesetero djece u ZHŽ-u koja će ovoga mjeseca biti upisana u škole vratilo se iz inozemstva, najviše njih, da ne kažemo svi, živjelo je u Njemačkoj, tamo se i rodilo, naučilo jezik, a sad kreće ispočetka. Od kuće, od doma, od iskona is kojeg su krenuli njihovi roditelji, bake i djedovi, prabake i pradjedovi, piše Večernji list BiH. I naravno da će im biti lakše krenuti odavde u novi početak nego u Njemačkoj. Koliko god se svijet mijenjao, ovaj puk ostao je u najpozitivnijem smislu tradicionalan, a opet dovoljno osuvremenjen i tehnološki pismen za raditi velike stvari.
Mjesta u školama ima
U Osnovnu školu Ruđera Boškovića u Grudama vratilo se 6 učenika, a ono što je posebno dobra vijest - ove godine nitko nije tražio ispisnicu iz škole radi odlaska. Ravnateljica škole koja je nedavno dobila nove obrise, izgled i prostor kojim se Hercegovina može ponositi Lucija Mikulić zadovoljna je ovakvim početkom školske godine. - Ove godine imamo 6 povratnika i svake godine imamo, hvala Bogu, djecu čiji su se roditelji vratili i upisali ih ovdje, a ove godine posebno raduje da ni jedno dijete nije otišlo iz škole negdje vani. Prezadovoljni smo. Dvije-tri obitelji koje su se vratile imaju još manju djecu, znači da će se i oni danas-sutra ovdje upisati u školu - kaže nam ravnateljica Mikulić. Pitamo je i što se proteklih godina navodi kao razlog povratka. - Neki ljudi su ostvarili uvjete za mirovinu, a neki kažu da Njemačka nije što je bila i da nigdje nije kao kod nas. Podatke o Njemačkoj svi mi pratimo u medijima, ali kad iz prve ruke netko tko je to prošao kaže da nije više tako dobro, onda je i svima jasnije da je tako. Nama je najvažnije da se ljudi vraćaju, da se djeca vraćaju, da će ih biti još više, mjesta u našim školama, hvala Bogu, ima - kaže nam ravnateljica Mikulić. U širem smislu, ispisnice iz škola radi odlaska sve se manje traže. Nedavno je najčitaniji tekst na portalima Večernjeg lista, i u BiH i u Hrvatskoj, bio intervju s Dinom Klepom koji je najavio da će se mnogi u idućih pet godina vratiti u BiH, Hrvatsku... A to ime i prezime svima je poznato jer je zahvaljujući njemu trideset tisuća osoba s ovih prostora započelo život u Njemačkoj. Pomagao im je oko raznih stvari, oko zaposlenja. Klepo ne priča napamet, nego na temelju onoga što vidi jer on je cijelog života gastarbajter u Njemačkoj. Ovaj Hercegovac, rodom iz Jablanice, govorio nam je da je danas situacija u Njemačkoj sve teža. Spominjao je i napade kojih je sve više, a samo koji dan poslije, nakon što je govorio koliko je napada nožem više u Njemačkoj danas nego ranije, dogodio se i onaj strašan teroristički napad u Solingenu, kada je tijekom proslave 650 godina postojanja grada napadač nožem ubio tri osobe i pet ih teško ozlijedio. Odgovornost za napad preuzela je Islamska država. Osim što je nesigurna, Njemačka je i u evidentnoj krizi iz koje teško izlazi otkad su energenti, a s njima i sve ostalo, drastično poskupjeli zbog ruske agresije na Ukrajinu, a ranije se živjelo kao da ništa ne može uzdrmati svijet. - Dosta razgovaram s ljudima koji relativno dobro žive, kako našima tako i domaćim Nijemcima. Svi osjećaju neku krizu u zraku i traže plan B. Neki se žele vratiti doma, neki ići dalje. U Njemačkoj se konstantno priča o krizi ekonomije, industrije. Zbog povećane cijene energenata mnoge tvrtke propadaju ili se sele izvan Njemačke. Onda ovo zveckanje oružjem s Rusima. Prijetnje napada Rusa tematiziraju se kao realna opcija. Puno se priča i o tome da je srednja klasa prinuđena dirati u svoju ušteđevinu i koristi je kako bi izišla na kraj s poskupljenjima. To stvara dodatnu nervozu.
Kvalitetan život
Mislim da će Balkan, a tu ističem i BiH, postati ponovno atraktivan, a naravno, ako se uspije stati nacionalizmu barem malo na kraj. Mnogi su spremni graditi svoje i na svojoj rodnoj grudi stvoriti nešto konkretno. Poznajem mnogo ljudi koji u sljedećih pet godina planiraju opet živjeti u zemljama Balkana, koji će se vratiti doma. Razgovaram s ljudima iz BiH, Hrvatske, Srbije..., mnogo ih ima neki plan povratka nakon što zarade još koji euro ovdje i onda bi ti prostori opet mogli oživjeti, a čemu se svi moramo radovati jer su to bogomdana područja za kvalitetan život... - kazao je Klepo.
