Posljednjih se nekoliko godina puno priča o benefitima dojenja i o tome koliko je majčino mlijeko važno za zdravlje i za psihofizički razvoj djeteta, a internet je pun savjeta o tome kako 'pravilno dojiti', te 'pogrešaka' koje, kažu stručnjaci, neke mame rade u pokušaju dojenja... Ipak, činjenica da djeci majčino mlijeko dokazano koristi, ne bi nikako trebala biti razlog za prozivanje onih mama koje ga svom djetetu ne mogu; ili iz nekog osobnog razloga ne žele pružiti - a pritisak da svaka mama mora dojiti možda smanji jedno novije istraživanje koje kaže da majčino mlijeko na inteligenciju djeteta ne utječe koliko se vjerovalo.
Mame kojima dojenje ne ide 'lako i prirodno' često na društvenim mrežama međusobno jedna drugoj pružaju podršku, a jedna od njih se nedavno na Instagramu požalila kako ju 'neuspjeli pokušaji dojenja čine nesretnom', te kako se ne osjeća kao neke mame koje u hranjenju svoje bebe osjećaju i 'nevjerojatno iskustvo povezivanja...' Za ovu je mamu iskustvo dojenja, ispričala je, bilo samo nevjerojatno 'frustrirajuće, bolno i neugodno'.
Kad je na prvom djetetovom pregledu pedijatru rekla što ju muči, liječnik je jednostavno odgovorio: - Ako vam ne ide i mučite se s dojenjem, prestanite. Ja ne mogu razlikovati dojeno dijete od onog kojem se daje zamjensko mlijeko: no razlikujem djecu koja imaju zdrave i sretne mame, od one koja to nemaju... - rekao joj je liječnik. Nakon toga, odlučila je prekinuti agoniju kroz koju je prolazila i svoje dijete nahraniti formulom: od tada je opuštenija i sretnija, a i dijete puno bolje napreduje. - Radije nego mlijeko, dajte svom djetetu najveći mogući dar; budite sretna mama! - rekao joj je pedijatar.
Hoće li dijete zbog dojenja biti pametnije?
Istraživači su otkrili da su djeca koju su mame dojile tri ili više mjeseci u dobi od šest i pol godina imala za 7.9 bodova veću' verbalnu inteligenciju, no ta se mala kognitivna prednost kasnije kroz odrastanje gotovo potpuno izgubila, prenosi Bright SIde. Isto je istraživanje testiralo i neurokognitivne funkcije djeci u dobi od 16 godina, a istraživači su im procjenjivali sedam verbalnih i sedam neverbalnih sposobnosti.
Rezultati su pokazali da djeca koja su kao dojenčad (do navršene prve godine života) redovito pila majčino mlijeko, kasnije u životu od toga nisu imala značajne neurokognitivne koristi: jedini blagotvorni učinak dojenja bila je malo bolja verbalna funkcija, za svega 2.5 boda veća od djece koja nisu dojena uopće.
Na inteligenciju djeteta više nego dojenjeutječu neki drugi vanjski čimbenici ...
Već su neka prijašnja istraživanja pokazala da na inteligenciju utječe nekoliko vanjskih okolišnih faktora , pa prema testovima nešto viši IQ imaju djeca koja su fizički aktivnija, koja žive u obiteljima s većim primanjima, te čiji roditelji imaju diplomski ili postdiplomski stupanj obrazovanja. Drugi važan čimbenik u razvoju inteligencije je, kažu znanstvenici, okruženje u kojem dijete ima priliku razviti svoj puni (genetski uvjetovani) potencijal, a to će okruženje u kojem odrasta, pokazalo se, na dijete utjecati mnogo više od činjenice je li hranjeno majčinim ili zamjenskim mlijekom...
