Svaka vijest o otvaranju proizvodnih pogona u BiH, osim što unosi optimizam u lokalnu zajednicu unutar koje se investicija realizira, važna je i iz kuta boljeg pozicioniranja domaćeg gospodarstva, a što je poglavito važno u kontekstu održavanja proizvodnog zamaha, piše Večernji list BiH.
Slovenska proizvodna grupacija Iskra u svojem sastavu ima dvije proizvodne kompanije u Republici Hrvatskoj, a ovih dana najavljuje otvaranje još jedne, ovaj put u BiH. Dušan Šešok, vodeći čovjek Iskre, najavio je snažan investicijski ciklus u 2023. godini, a u fokusu će biti Bosna i Hercegovine, kao i Hrvatska. Poslovni.hr navodi kako je, kada govorimo o BiH, riječ o ulaganju i izgradnji proizvodnog pogona za 500 radnika, a o tomu da je riječ o iznimno velikoj investiciji, govore i podaci o gabaritima buduće tvornice. Naime, gradit će se dvorana veličine 15.000 m2 na građevinskoj parceli od 25.000 m2.
Novi proizvodi
- Planiramo završetak gradnje nove tvornice do kraja 2023. i zapošljavanje još do 500 osoba - rekao je za poslovni.hr Šešok. U kontekstu novog projekta ove velike grupacije, Šešok je objasnio kako je riječ o investiciji u Laktašima na sjeverozapadu BiH, dodavši kako se početkom iduće godine očekuje otvaranje. Govoreći o novom projektu, Šešok je naveo kako je posrijedi Iskrino ulaganje na lokaciji u njihovu vlasništvu u mjestu Laktaši, poznatom i kao termalnom lječilištu u sjeverozapadnom dijelu BiH, te najavljuje da se 2024. planira njezino otvaranje i početak rada. Unutar BiH u godini koja je iza nas realiziralo se nekoliko važnih investicijskih procesa koji su unijeli optimizam u bosanskohercegovačke gospodarske tokove.
Jedan od njih je i novi proizvodni pogon tvrtke GS - tvornica mašina Travnik d. o. o. ukupne površine 3230 četvornih metara, vrijedan 2,5 milijuna KM. Ovih dana javnost u BiH imala je priliku svjedočiti prezentaciji prvog dostavnog električkog vozila proizvedenog u BiH, iza kojega stoje vrijedne ruke stručnjaka GS - tvornice mašina Travnik, a kako je objašnjeno, prototip, koji nosi naziv "Evo", do kraja ove godine završit će proces homologacije, što stvara uvjete da početkom 2024. počne plasiranje na tržište. U prošloj godini zabilježene su i velike investicijske priče u Hercegovini. Mostarski Aluminij ponovno obara izvozne rekorde.
Najuspješniji je izvoznik te strateški važan gigant domaće industrije, a za što su najzaslužniji predsjednik M. T. Abraham Group Amir Gross Kabiri i vizija razvoja, dok je nešto južnije, u Čapljini, pokrenuta tvornica Lasta, iza koje stoji poznati grudski gospodarstvenik Petar Ćorluka, a koja proizvodi delicije po visokim standardima. U kontekstu povrataka iz inozemstva nedavno je portal Diaspora Invest objavio priču o dvadesetdvogodišnjem Edvinu Valentiću koji se odlučio vratiti iz Njemačke u BiH i pokrenuti obrt, ali je zapravo postigao mnogo više - postao je generalni zastupnik uspješne njemačke kompanije Lutze Group za BiH i zemlje regije - Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru. Ova grupacija bavi se plastičnim inženjeringom i održavanjem transportnih sustava u sektoru strojarstva i postrojenja za kompanije koje se bave "krupnim" transportom i transportom gumenim vrpcama na okretanje u teškoj industriji te njihovom reparacijom.
Porezi
Kada je riječ o ulaganjima u BiH, jedna od pozitivnih stvari kojima se zemlja može snažnije pozicionirati je pitanje poreznog opterećenja na dobit. Naime, u Federaciji BiH, kao i u Republici Srpskoj, porez na dobit je 10 posto, što je niže nego u nekim zemaljama u okruženju, a isto tako, jedinstvena stopa poreza na dohodak nešto je čime možemo konkurirati kada je riječ o drugim zemljama koje često imaju progresivno oporezivanje dohotka.
S druge strane, ono u čemu nismo dovoljno konkurentni je pitanje visokih izdavanja za doprinose, no Federacija je već krenula u snižavanje stope, i to za čak 10 posto. Preduvjet daljnjeg ulaganja je i dobra infrastruktura, a isti dokument pritom precizira kako je namjera ubrzati razvoj prometne infrastrukture (dovršetak koridora Vc, izgradnja mreže brzih cesta, unaprjeđenje željezničkog prometa i daljnji razvoj infrastrukture u oblasti zračnog prometa i uvezanosti), kao i energetske infrastrukture.
