Kad su se 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća građani s ovih prostora, uglavnom muškarci, iseljavali u Njemačku ili druge zemlje današnje Europske unije, odlazili su s namjerom da u tuđini provedu nekoliko godina, zarade nešto novca te se vrate na svoje ognjište i tu dočekaju starost, piše Večernji list BiH. Privremeni rad oduljio se na 10 - 20 godina. Potom je stigao rat, koji je u dosta slučajeva kumovao tome da se “gastarbajterima” pridruže i njihove žene i djeca, a san o starosti na rodnoj grudi za većinu je ostao nedosanjan.
Podaci Granične policije
Ipak, većina pripadnika prve generacije gastarbajtera i doseljenika u Njemačku, Austriju i ostale europske, ali i prekooceanske zemlje, želi biti pokopana u domovini. Rijetko je razlog novac i cijene pokopa i grobnih mjesta u inozemstvu. Obično je riječ o obitelji koja je ostala u rodnom mjestu, ali najčešće je u pitanju nostalgija za rodnom grudom. Da ovdje nije riječ o malom broju onih koji smiraj žele naći tamo odakle su potekli, govore i podaci Granične policije BiH. Naime, u 2018. godini Granična policija BiH evidentirala je 3720 slučajeva prijevoza posmrtnih ostataka preko graničnih prijelaza u BiH, od čega 332 na izlasku i 3388 na ulasku u BiH. Dakle, 3388 je bh. državljana koji su preminuli u zemljama gdje su bili na privremenom radu. Istina, tu je vjerojatno jedan broj onih koji su preminuli ili poginuli na nekom putovanju u inozemstvo, dok je većina njih, umjesto koju godinu, život provela u tuđini. U samom vrhu po broju posmrtnih ostataka prevezenih u BiH prošle godine bila je Njemačka, odakle je prevezeno njih čak 559, te Austrija - 289.
Komplicirana procedura
Prošle godine dovezena su i 82 tijela osoba koje su preminule u Australiji, 57 u SAD-u te 33 iz Kanade. Bilo je i onih koji su preminuli čak u Kini, odakle je dopremljeno jedno tijelo.
Prijevoz posmrtnih ostataka evidentiran je i iz Egipta, UAE, Kazahstana, Libije. Ipak, najviše prijevoza posmrtnih ostataka iz inozemstva u BiH zabilježeno je iz Hrvatske, i to čak 994, dok ih je iz Srbije bilo 425.
Dakle, bh. državljani koji žive diljem svijeta većinom donesu odluku da, kada umru, budu pokopani u svojoj domovini, a neki od njih još za života plaćaju i članarinu u nekim od pogrebnih društava u BiH kako bi izbjegli da troškovi pokopa ostanu nekom na teret. A troškovi u ovom slučaju nisu mali. Dokumentaciju može prikupiti obitelj ili to može prepustiti pogrebnom društvu koje će vršiti prijevoz. “Pravilnikom o načinu obavljanja graničnih provjera i unosa podataka u putne isprave propisano je da se granične provjere prilikom prijenosa posmrtnih ostataka, odnosno tijela ili urne, obavljaju uvidom u sprovodnicu izdanu u diplomatsko-konzularnom predstavništvu BiH ili uvidom u sprovodnicu izdanu u stranim akreditiranim ili nerezidentnim diplomatsko-konzularnim predstavništvima u BiH.
Za prijevoz posmrtnih ostataka, odnosno tijela ili urne, preko državne granice BiH potrebna je sprovodnica”, kazala nam je glasnogovornica Granične policije BiH Sanela Dujković.
Da biste dobili sprovodnicu, u našim veleposlanstvima potrebno je dostaviti putnu ispravu umrle osobe ili dokaz da je preminula osoba imala bh. državljanstvo, izvod iz matične knjige umrlih, dokument za umrle, potvrdu liječnika mrtvozornika o uzroku smrti, potvrdu o osiguranom grobnom mjestu te podatke o tvrtki koja će vršiti prijevoz (podaci o vozilu, vozaču i mjestu prelaska granice u BiH).
