Trenutak istine odnosa između hrvatskog političkoga bloka u Federaciji BiH i probošnjačko-građanske koalicije bit će sutra, kada će se vidjeti hoće li se ispoštovati raniji dogovor da se za suca Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine imenuje iskusni pravnik, višegodišnji dužnosnik u Parlamentu BiH Marin Vukoja ili će se pak nastaviti s političkim igrama i podvalama zbog kojih je Stranka demokratske akcije (SDA) ispala iz vlasti kao krajnje nevjerodostojan partner.
No, kako bi se to ostvarilo, morala je biti okončana procedura s imenovanjem nedostajućih zastupnika u federalnome Zastupničkome domu, s čim je otezalo Središnje izborno povjerenstvo koje se i u ovome slučaju pokazalo isključivo u funkciji oporbenoga SDA.
Umjesto zastupnika Feliksa Vidovića i Antonija Sesara iz HDZ-a, koji su davno podnijeli ostavke na zastupničke pozicije u Parlamentu FBiH, potvrđeno je imenovanje novih zastupnika. Važno je da su ova dvojica zastupnika bila i članovi Povjerenstva za izbor i imenovanje. Taj dio posla s preuzimanjem mandata te imenovanje ovoga povjerenstva trebalo bi se okončati na današnjoj izvanrednoj sjednici, čime se onda otvara mogućnost i za dobivanje potrebne većine kako bi se završilo i imenovanje nedostajućeg suca Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine.
A što bi trebala biti najvažnija točka sutrašnje redovite sjednice. Prijeporno je ostalo i hoće li se pred zastupnicima pojaviti više njih ili ime samo jednoga kandidata za suca Ustavnoga suda BiH. Koliko je licemjerno osporavanje Marina Vukoje za suca Ustavnoga suda BiH, najbolje govori to da je rezultanta djelovanja protiv te institucije doslovno jednako loša za tu državnu instituciju kao i potezi Republike Srpske koji osporavaju njegove odluke. A još važnije, uz imenovanje člana Ustavnoga suda BiH, je i donošenje paketa energetskih zakona kojim bi se u cijelosti mogao osloboditi kapacitet korištenja obnovljivih izvora, ponajprije sunca, od kojega bi električnu energiju onda mogla proizvoditi i kućanstva.
Riječ je o zakonskim prijedlozima o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti u FBiH, zatim Zakonu o električnoj energiji FBiH te Zakonu o korištenju obnovljivih izvora energije i učinkovite kogeneracije. BiH trenutačno proizvodi tek oko 2,5 posto električne energije koristeći potencijal sunca i vjetra. Zemlje poput Španjolske i Portugala, s druge strane, proizvode više od trećine električne energije iz tih izvora. Podaci istraživanja pokazuju da je samo solarni potencijal Hercegovine veći nekoliko puta od cjelokupne potrošnje električne energije. Da se uopće zanemari potencijal vjetra ili pak vode. Zakonima bi se trebalo omogućiti građanima da se doslovno zahvaljujući krovnim solarnim elektranama mogu besplatno grijati i hladiti. Iako je početno investiranje značajno, iznimno će biti isplatno.
Trenutačno, međutim, građani bez posebnih odobrenja regulatora ne mogu proizvoditi električnu energiju te je prodavati natrag u elektroprivredni sustav. Nakon što se donesu zakoni, to bi bilo razmjerno jednostavno napraviti. Poticanjem proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i proizvodnje toplinske i električne energije u kogeneraciji FBiH bi ostvarila zacrtane ciljeve u smanjenju korištenja fosilnih goriva, na što se obvezala približavanjem Europskoj uniji. Novi zakoni također će urediti i pitanje izgradnje malih hidroelektrana te praktički označiti pobjedu ekoloških aktivista koji godinama upozoravaju na uništavanje malih rijeka.
