Drugog dana radnog posjeta Bosni i Hercegovini hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman imao je također vrlo intenzivan raspored. Prije odlaska u Kreševo, on se u Sarajevu sastao s čelnim ljudima Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine BiH, kao i vodećim predstavnicima međunarodne zajednice u BiH, piše Večernji list BiH.
Intenzivnije surađivati
Kako je službeno objavljeno, članovi parlamentarnoga rukovodstva izrazili su zahvalnost susjednoj Republici Hrvatskoj na potpori koju pruža putu Bosne i Hercegovini prema Europskoj uniji, kao i u procesu suradnje s NATO savezom. Također, iskorištena je prilika da se gostima iz Hrvatske izrazi zahvalnost za najavu donacije cjepiva protiv koronavirusa. Izraženo je očekivanje kako bi tijekom ove godine Bosna i Hercegovina mogla ispuniti uvjete za kandidacijski status, za što je nužno ubrzati rad na preostalim od 14 prioriteta iz Mišljenja Europske komisije. To bi, kako se čulo, predstavljalo značajan razvojni poticaj za BiH.
Tijekom razgovora o bilateralnim odnosima dviju prijateljskih zemalja posebno je naglašena potreba da one još intenzivnije surađuju na svim planovima. To bi, kako je istaknuto, trebalo doprinijeti i bržem rješenju međusobno otvorenih pitanja, poput državne granice, bosanskohercegovačke imovine u Republici Hrvatskoj, nesuglasica koje prate gradnju Pelješkog mosta, aktivnosti vezane uz Trgovsku goru i plinofikaciju Rafinerije nafte Brod ili iskorištavanja potencijala Buškog jezera.
U priopćenju se navodi kako je ministar Radman rekao da je o ovim temama tijekom ovog radnog boravka u BiH razgovarao s predstavnicima Vijeća ministara, kao i ministricom vanjskih poslova BiH te da je postignuta suglasnost da se rad stručnjaka na tim pitanjima u vrlo skoroj budućnosti vidno intenzivira. Sudionici razgovora suglasni su, kako je istaknuto, da je reforma izbornoga zakonodavstva od krunskog značaja za pozitivne pomake naprijed, vladavinu prava i ukupnu političku stabilnost BiH. Nova izborna rješenja koja će poštivati presude Europskog suda za ljudska prava, kao i Ustavnog suda BiH trebala bi doprinijeti širokoj relaksaciji odnosa u našoj zemlji - navodi se u priopćenju iz Parlamenta.
Dodaje se kako se prilikom spominjanja takozvanih non-paper dokumenata, kojima se u tijelima Europske unije, a u okviru širih procesa, nastoje otvoriti i teme vezane uz Bosnu i Hercegovinu, između ostalog, čulo kako su oni korisni ako iniciraju traženje pozitivnih rješenja za odnose u BiH. Međutim, istaknuto je da takvi neformalni dokumenti zaslužuju i određenu dozu opreza jer neke ideje koje se u njima iznose nerijetko mogu unositi dodatni nemir među političke aktere u BiH.
Velika potpora Hrvatske
Ministar Grlić Radman imao je susret i s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Zoranom Tegeltijom kojeg je upoznao sa sadržajem non-papera o BiH koji je Hrvatska uputila u Bruxelles. Tegeltija je istaknuo opredijeljenost Vijeća ministara za europske integracije, uz puno uvažavanje ustavnih nadležnosti svih razina vlasti u BiH i Daytonskog mirovnog sporazuma te dosljednu primjenu Mehanizma koordinacije. On je naglasio kako su ispunjavanje uvjeta za pristup EU i stjecanje kandidacijskog statusa prioriteti Vijeća ministara te u tom kontekstu izrazio očekivanje da Europska unija pokaže više spremnosti prihvatiti nove članice.
Grlić Radman susreo se i s američkim veleposlanikom u BiH Ericom Nelsonom te šefom Izaslanstva EU-a i posebnim predstavnikom EU-a u Bosni i Hercegovini veleposlanikom Johannom Sattlerom. Kako je objavljeno na nalogu američkog Veleposlanstva na Twitteru, teme razgovora bile su ekonomija, vladavina zakona i izborne reforme potrebne za napredak BiH na putu prema EU i pružanje veće jednakosti i ekonomskog prosperiteta svim građanima.
- Ustavne promjene apsolutno su potrebne kako bi se provele presude Europskog suda za ljudska prava i BiH približila europskim standardima. Izborna reforma u ovoj neizbornoj godini odnosi se na izgradnju temeljno slobodnijeg i pravednijeg izbornoga sustava i demokratičnije BiH za sve građane. To zahtijeva proces koji uključuje Središnje izborno povjerenstvo, civilno društvo i oporbu - navedeno je u objavi.
I veleposlanik Johann Sattler pisao je na Twitteru o tom sastanku, navodeći kako je bilo zadovoljstvo razgovarati s Grlićem Radmanom o naporima EU-a i SAD-a da podrže transparentan i uključiv proces izborne/ustavne reforme, provodeći presude ECHR-a.
- Uz Mišljenje Europske komisije kao putokaz, BiH ima priliku za napredak i za slobodnije te poštenije izbore 2022. godine - naveo je Sattler.•
