Čimbenici rizika iz okoliša, poput kontaminirane vode i hrane, zagađenog zraka, buke, opasnih kemikalija, otpadnih tvari itd., spadaju u vodeće javnozdravstvene probleme koji zahtijevaju stalan nadzor. Osobito su ugroženi djeca, trudnice, kronični bolesnici i stariji ljudi, navodi se u izvješću Zavoda za javno zdravstvo FBiH “Zdravstveno stanje stanovništva i zdravstvena zaštita u FBiH - 2019. godina”, piše Večernji list BiH.
Zabrinjavajuće stanje
Prema strategiji upravljanja vodama FBiH 2008. – 2018., 60% stanovništva u FBiH pokriveno je javnim vodovodnim sustavima u kojima se voda kontinuirano kontrolira na zdravstvenu ispravnost. U urbanim oblastima pokrivenost je 94%, a u ruralnim iznosi tek 20%. Ostalo stanovništvo potrebe za vodom zadovoljava putem individualnih, grupnih ili lokalnih vodovoda za čiju nadležnost i upravljanje nisu zadužena javna komunalna poduzeća. Zaštitne (sanitarne) zone njihovih izvorišta nisu utvrđene u velikom broju slučajeva, dok se kloriranje vode uglavnom ne provodi. U SŽ-u oko 98% stanovništva priključeno je na javne vodovodne sustave. Dio stanovništva opskrbljuje se vodom iz lokalnih vodovoda i individualnih vodnih objekata (manja vrela, bunari, pumpe). Prema podacima Zavoda, na području ostalih devet županija higijensko-sanitarno stanje vodnih objekata i sustav javnozdravstvene kontrole vode za piće nisu u potpunosti zadovoljavajući. Izvorišta uglavnom imaju reguliranu prvu i drugu zonu sanitarne zaštite. Prva zona sanitarne zaštite je zadovoljavajuće osigurana, dok se već u drugoj zaštitnoj zoni često nalazi jedan ili više potencijalnih zagađivača. Kvaliteta voda je uglavnom dobra, ali će u budućnosti vjerojatno biti sve manje kvalitetnih resursa ako se proces zagađivanja voda nastavi. Najčešći potencijalni zagađivači su divlji deponiji. U većini središnjih vodovoda kloriranje se vrši automatski, uz kontrolu rezidualnog klora. U lokalnim vodovodima koji su pod kontrolom Zavoda za javno zdravstvo i javnih komunalnih poduzeća vrši se redovita kontrola i kloriranje vode.
Obolijevanje stanovništva
U lokalnim vodovodima koji su u vlasništvu mjesnih zajednica ili udruga građana ne vrši se redovita kontrola i kloriranje vode za piće. U individualnim objektima vodoopskrbe kloriranje se u većini slučajeva uopće ne vrši ili se povremeno vrši ručno. Kontrola vode se vrši isključivo na zahtjev vlasnika. Tijekom posljednjih pet godina u školskim objektima na području ZDŽ-a utvrđen je visok postotak mikrobiološki neispravnih uzoraka vode za piće (2015. - 31,4%, 2016. - 35,4%, 2017. - 43,3%, 2018. - 41,1% i 2019. - 41,4%). O kvaliteti vodoopskrbe može se suditi i po epidemiološkoj situaciji vezanoj uz oboljenja čiji se uzročnici mogu nalaziti u zagađenoj vodi. Akutni enterokolitis najčešće se javlja u područjima u kojima se stanovništvo opskrbljuje vodom za piće iz bunara, čatrnja ili nekaptiranih izvora. U razdoblju od 2015. do 2019. stopa obolijevanja od akutnog enterokolitisa u FBiH pokazuje neujednačen trend, 2019. - 160,1 na 100.000 stanovnika, 2018. - 127, 2017. - 231,2, 2016. - 169, 2015. - 199,3 na 100.000 stanovnika. •
