Popuštanje inflatornih pritisaka, prvenstveno zbog stabilizacije tržišta energenata, razlog je obnovljenog optimizma u ekonomskim tokovima na početku ove godine, a sada tomu svakako treba dodati i iznimno pozitivne vijesti koje dolaze iz našega susjedstva, a koje govore kako su Europska unija i eurozona izbjegle tehničku recesiju, koju se ranije predviđalo. Europska komisija u zimskim ekonomskim prognozama podignula je rast za ovu godinu na 0,8% u EU i 0,9% u eurozoni, istodobno projicirajući i blago smanjenje projekcije inflacije za 2023. i 2024. godinu. Ekonomska kretanja u EU imaju refleksije na bosanskohercegovačko gospodarstvo koje je uglavnom ovisno o stanju na tržištima zemalja Unije, a napose onih s kojima ostvaruje i najveću vanjskotrgovinsku razmjenu, kao što su Hrvatska, Njemačka, Italija, Austrija..., piše portal Večernjeg lista BiH.
Svaka promjena u ekonomskim tokovima u navedenim zemljama, ali i Europskoj uniji, općenito govoreći, ima refleksije u smislu obujma proizvodnje, a povezano s tim i brojem radnih mjesta u bosanskohercegovačkim kompanijama, što je i razumljivo s obzirom na izvoz na tržište EU-a, ali i uvoz, poglavito repromaterijala potrebnih za daljnju obradu.
Dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH dr. sc. Vjekoslav Vuković za Večernji list je predstavio obujam razmjene Bosne i Hercegovine sa zemljama Europske unije, a koja u posljednje tri godine nezaustavljivo raste. U protekloj godini obujam razmjene dosegao je iznos od 32,2 milijarde maraka, s tim da je vrijednost izvoza iz BiH iznosila respektabilne 13,3 milijarde, a uvoza 18,9 milijardi maraka.
Obujam razmjene u 2021. godini iznosio je pak nešto više od 24,9 milijardi maraka. Od tog broja, oko 10,5 milijardi odnosi se na izvoz iz BiH, a oko 14,4 na uvoz roba iz Europske unije. Ako pogledamo 2020. godinu, zapravo se može utvrditi koliko je vanjskotrgovinska razmjena BiH i Europske unije porasla u relativno kratkom razdoblju. Tako je obujam razmjene u 2020. iznosio oko 19,3 milijarde maraka (izvoz 7,7, a uvoz 11,5 milijardi maraka).
Koliko će se izbjegavanje recesije u EU, ali i pad inflacije, u brojkama, ali i standardu reflektirati na bh. gospodarstvo, a samim tim i na kupovnu moć žitelja zemlje, ostaje za vidjeti, no ono što je jasno je činjenica da je protekla godina donijela do sada rijetko viđen udar na kućne proračune.
Guverner Centralne banke BiH dr. Senad Softić za Večernji list podsjeća kako je, prema podacima BHAS-a, inflacija u 2022. godini iznosila je 14%, što je gotovo identično razinama iz srednjoročnih makroekonomskih projekcija i brzih procjena Centralne banke BiH. Inflatorni šok u 2022. godini bio je, ističe, izvanredno snažan i stigao je nakon dvogodišnje pandemije, kada je dio građana već izgubio posao. Softić također navodi i kako ustrajna i visoka inflacija mijenja obrasce potrošnje jer smanjuje realni raspoloživi dohodak.
- U ovakvom okruženju nije riječ o kratkoročnom smanjenju potrošnje na luksuzna dobra. S druge strane, smanjenje realnog raspoloživog dohotka rezultira smanjenjem potrošnje kućanstava, kategorije koja je, u slučaju BiH, najznačajnija u strukturi BDP-a prema potrošnom načelu - naglasio je guverner Softić.
Za 2023. godinu Centralna banka BiH prognozira stopu rasta realnog BDP-a od 0,9 posto. Pod pretpostavkom slabljenja, ali ne i potpunog iščezavanja postojećih inflatornih pritisaka, rast realnog BDP-a za 2024. godinu prognoziran je na jedan posto. Istodobno, procjene su i kako će u ovoj godini doći do pada inflacije koja bi, vidljivo je iz posljednjih prognoza ove institucije, u 2023. godini trebala biti 6,1 posto.
