U Bosni i Hercegovini danas nitko sa sigurnošću ne može tvrditi da na policama trgovina nije zastupljena genetički modificirana (GMO) hrana.
“Struktura prehrane čovjeka proteinima odavno je promijenjena i mislim da je to više utjecalo na pojavu raka nego što se sada to vezuje uz GMO, gdje još uvijek nema sigurnih dokaza. Moram reći da mi u BiH već sad imamo 75% gotovih proizvoda, čokolade, kekse, sokove, koji sadrže sirovine podrijetlom od GMO-a. To na proizvodima nije istaknuto kao što je slučaj u EU. Ipak, to je budućnost ovoga planete jer je nemoguće da čovječanstvo opstane u budućnosti bez GMO-a,” tvrdi Risto Arsenović, magistar poljoprivrede.
Prema trenutačnom zakonodavstvu, u BiH je zabranjeno i ne smiju se uzgajati usjevi s GMO. Također, ne postoji ni jedna dozvola za genetički modificirane organizme u hrani. Ako bi se to našlo na tržištu, bili bi u pitanju proizvodi kojima bi bio prekršen zakon. Međutim, soja koja se koristi u prehrani životinja u BiH je genetički modificirana te se shodno spomenutom postavlja pitanje jesu li mlijeko ili meso koje građani konzumiraju štetni za zdravlje.“Je li opasniji GMO ili herbicidi i pesticidi koje svakodnevno unosimo u zemljište, poljoprivredne proizvode i vlastite organizme? Stručnjaci nisu složni u mišljenju o GMO na koji smo, čini se, osuđeni u budućnosti. GMO u BiH ne smijemo proizvoditi, a možemo uvoziti hranu za životinje i ljude u kojoj je prisutan GMO. To je stvar uvozničkog lobija koji je ovoj pojavi otvorio vrata.
Proizvođači sjemenskoga materijala imaju konvencionalno sjeme koje se kod nas koristi, a stiže li GMO sjeme na naše prostore, to je teško utvrditi bez odgovarajuće kontrole uvoza”, objašnjava Risto.•
