Prostom matematikom može se izračunati da jedna osoba, ako 40 godina u prosjeku puši kutiju cigareta dnevno, za to vrijeme u pepeo i dim pretvori, primjerice jedan pristojan stan u BiH.
Ako uzmemo da kutija cigareta u prosjeku ioznosi pet KM i taj broj pomnožimo s brojem dana u godini, dobijemo iznos od 1.825 KM. To važi za one pušače kojima je jedna kutija cigareta dnevno dovoljna. Ukoliko ovaj iznos ponožimo sa 40, koliko primjerice traje radni staž, onda jedan pušač u prosjeku za to vrijeme na cigarete potroši 73.000 KM, piše Faktor.
Prostom računicom može se doći do podatka da za svog "pušačkog staža" jedna osoba u pepeo i dim pretvori jednoipolsoban stan u Sarajevu. Mnogi pušači zasigurno su razmišljali o tome da prestanu konzumirati cigarete, a rijetkima je to zaista i pošlo za rukom.
Prof. dr. Mevludin Hasanović, šef Odjela za socijalnu psihijatriju na UKC u Tuzli, kazao je za Faktor kako nema baš često priliku čuti da ljudi zaista hoće prestati pušiti.
- Često me pitaju što ja mogu učiniti za njih da bi prestali s konzumiranjem cigareta. A onda ih pitam što oni mogu učiniti za sebe. Kada im kažem da prestanu pušiti, obično je reakcija: "Jao, nemojte to. Samo mi je to od života ostalo" – ispričao je dr. Hasanović.
Prema njegovim riječima, to je jedna "potpuno obrnuta dimenzija gledanja" na prestanak pušenja. Doktor navodi kako pacijentima, tijekom razgovora, pokaže kutiju cigareta koju obično imaju ispred sebe i navodi ih da zaista pročitaju ono što na njoj piše.
- Kažu kako znaju što piše, ali ustvari ne znaju. Onda uzmem kutiju i kažem im da pročitaju preda mnom "Pušenje ubija". Pitam ih žele li se ubiti? Piše i da pušenje šteti njima i njihovoj okolini. Pitam ih žele li naškoditi sebi i svojoj okolini, pa kažu kako ne žele. Pa zašto onda pušite? I tako počinje rasprava koja treba biti motivacijska u jednom dijelu u kojem ljudi izađu iz stanja neodgovornosti prema sebi i svom životu – kaže dr. Hasanović.
Sljedeće pitanje o kojem razgovara sa svojim pacijentima je ekonomska šteta koju čine zbog pušenja. Doktor navodi kako netko tko puši kutiju cigareta dnevno, kada uzme u obzir cijenu i broj dana u godini, na kraju dođe do računice da otprilike dvije svoje mjesečne plaće "pretvori u plamen i dim" i to, kako je kazao, s guštom.
- Ako uzmemo u obzir koliko je, primjerice stanovnika u Tuzlanskoj županiji te oduzmemo broj djece i oko 50 posto odraslih koji ne puše, kako ukazuje statistika, pa to pomnožimo, dobijemo basnoslovne iznose koje za godinu pretvaramo u dim samo zato što imamo osjećaj lažnog smirenja i lažnog gušta. Cigarete ustvari ne smiruju, nego to rade prividno. Jer da smiruju, onda ljudi ne bi pušili 20-30 komada dnevno – kazao je dr. Hasanović.
Dodao je kako pacijentima, nerijetko, preporučuje i alterantivne tehnike za prestanak pušenja.
- Najčešće preporučujem da uzmu žvakaće gume nikorete i flastere, te da tako onda sebi "podižu" nikotin, a da izbjegnu sve štetne sastojke, kojih u cigaretama ima oko 150. Ono što je karakteristično u svjetskom trendu u borbi protiv pušenja jeste da na kutijama cigareta imaju fotografije teških oboljenja kao što su karcinomi pluća, jednjaka i tako dalje, i na taj način ljudi se pokušavaju obratiti – naveo je dr. Hasanović.
On, kako je kazao, s pacijentim razgovara i o tome koliko u obitelji imaju osoba koje su oboljele zbog posljedica pušenja, ali i onih koje su na kraju i preminule.
- Pitam ih žele li i oni tako završiti. Razvije se jedan motivacijski razgovor, a pošto vodim grupe veterana rata s drugim pacijentima, i između ostalog radim psiho-edukaciju, često otvaram pitanje samosvijesti, dakle njihove kolektivne svjesnosti o tome što rade kada puše. Onda dođemo do raznih iskustava i dogodi se da neki od prisutnih pacijenata isti trenutak donese odluku da prestanu pušiti tako što zgužva kutiju cigara i baci je u smeće. Imam zaista jedan lijep broj ljudi koji su sa zadovoljstvom prestali pušiti, čega se već godinama pridržavaju, što mi je jako drago – naglasio je.
Međutim, kako je objasnio, nisu baš svi u tolikoj mjeri odlučni da se riješe ovog poroka i potrebno je mnogo rada i truda da bi se postigao rezultat.
- Cigareta praktično ublažava anksioznost, napetost i osjećaj zabrinutosti, ali to je samo trenutačno. Mi imamo nikotinske receptore, koji kada imaju nisku razinu nikotina, na neki način nas podsjećaju da bi trebalo nikotin podignuti i onda se traži cigareta – kazao je dr. Hasanović.
Najteže je, naveo je, ljudima koji su u ranom razdoblju života počeli pušiti, te njihov organizam zahtijeva određenu razinu nikotina koji "moraju" podmiriti najmanje kutijom ili dvije cigareta.
- Ima čak pacijenata koji puše i po pet kutija cigareta dnevno. Dokazano je da, ako bi čovjek ispušio 80 cigareta, jednu za drugom u kontinuitetu, bez prestanka, da je to količina nikotina koja sigurno izaziva smrt. Međutim, ljudi to razgode na 24 sata, ali tijekom vremena sve to što se događa u organizmu stvara ogromnu štetu – istaknuo je.
Doktor je naveo kako poznaje čovjeka koji je dobio karcinom dojke, a istovremeno je bio "teški pušač".
- Otišao sam kod profesora koji je patolog i ispričao mu što je u pitanju, a on mi je rekao da, ukoliko on želi povratiti svoje zdravlje i biti kao prije, mora proći pet godina od prestanka pušenja da se oporavi organizam jer su ogromne štete – objasnio je.
Naglasio je i kako trenutno imamo trend koji "ne podržava antinikotinsku svijest", ali da je neophodno o štetnosti pušenja više govoriti, provoditi kampanje i raditi na prevenciji.
- Jednostavno je ta priča zaboravljena i uglavnom se sada govori o ilegalnim drogama, a o legalnim drogama kao što je cigareta i alkohol ne - zaključio je.
