Jedna krvna grupa povećava rizik za čak dvije vrste karcinoma
Karcinom je teško, gotovo nemoguće, predvidjeti i prevenirati. Iako se prati obiteljska anamneza, vanjski uzročnici i brojni drugi faktori, bolest uglavnom krene naglo i bez upozorenja. Znanstvenici se zato bave istraživanjima pokušavajući dokučiti tko je u rizičnoj skupini za koju bolest pa su tako otkrili i da je jedna krvna grupa povezana s većim rizikom od razvoja dvije vrste posebno smrtonosnih karcinoma.
tisuće stanovnika iz Kine i došli do informacije kako oni s krvnom grupom AB imaju 34 posto veće šanse za razvoj karcinoma jednjaka, u usporedbi s osobama koje imaju krvnu grupu 0. Došli su i do saznanja da osobe koje imaju krvnu grupu AB imaju i 44 posto veće šanse za razvoj raka želuca, a osobe koje imaju krvnu grupu A imaju 37 posto veće šanse za razvojem ove bolesti. Fokusirali su se na ove dvije vrste raka jer su one najopasnije i vrlo često dolazi do smrtnog ishoda. Tek oko 20 posto ljudi s rakom jednjaka će preživjeti 5 godina nakon dijagnoze, a kod raka želuca 32 posto. Imaju visoku smrtnost jer često nemaju simptoma u ranoj fazi, a kada se otkriju, često su se već proširili što umanjuje šanse za izliječenje.
KARCINOM KOJ BRZO METASTAZIRA
Karcinom jednjaka ima tendenciju brzog širenja i ranog metastaziranja u udaljene organe. Učestalost mu je u porastu, a češći je u muškaraca nego u žena (5-7 puta), u osoba starijih od 60 godina, te u ljudi nižeg socio-ekonomskog statusa. Incidencija karcinoma jednjaka u svijetu je poprilično različita. U zemljama Dalekog istoka prelazi 100/100.000 stanovnika, dok u Hrvatskoj u prosjeku iznosi oko 7/100.000. Simptom otežanog gutanja se zbog elastičnosti stijenke jednjaka javlja tek kad se širina jednjaka, koja iznosi oko 2 cm, suzi na polovicu ili čak trećinu. Ostali simptomi su povraćanje krvi, žgaravica, curenje sline, zadah, regurgitacija (vraćanje) hrane, bol u prsima koja nije povezana s jelom, kašalj izazvan gutanjem te gubitak težine, koji je uobičajen i često značajan (više od 10 posto ukupne tjelesne težine). Dokazano je da i prehrana s mnogo masnoće, s malo proteina i nisko kalorična prehrana također povećava rizik od zloćudnih tumora jednjaka.
SIMPTOMI RAKA ŽELUCA
Rak želuca najčešće nastaje zloćudnom preobrazbom stanica sluznice želuca i tada se naziva adenokarcinom te čini 90-95% svih slučajeva raka želuca. Velika je učestalost raka želuca u mnogim zemljama. a u Hrvatskoj je na drugom mjestu, iza raka bronha. Međutim, pojavljivanje i smrtnost su posljednjih desetljeća u većini zemalja u opadanju. Češća je u muškaraca 1,5 do 2 puta. Prof. dr. sc. Milorad Opačić istaknuo je kako rizik raka želuca raste sa životnom dobi, uglavnom su to stariji od 55 godina.
Dugotrajna infekcija bakterijom Heliobacter pylori koja živi na sluznici želuca jedan je od primarnih uzročnika raka želuca. Rizik je veći u osoba koje u obitelji imaju oboljelog, uz neke rijetke genetske poremećaje koji povećavaju rizik pojave raka želuca, kaže prof. dr. sc. Opačić.
U vezu s pojavom raka želuca dovode se dimljena i jako soljena hrana (meso i riba), voda u kojoj ima dosta nitrata, te držanje pripravljene hrane na sobnoj temperaturi (smanjenju učestalosti doprinijeli su hladnjaci i suvremene metode konzerviranja hrane). Povećanom riziku izloženi su pušači i alkoholičari. Mnoge studije pokazuju da konzumiranje hrane koja sadrži C-vitamin i beta-karoten, kao što su svježe voće i povrće, te crni kruh, smanjuje rizik.
SIMPTOME JE LAKO PREVIDJETI
U ranoj fazi raka želuca moguće je zanemariti simptome jer je riječ samo o blagim neugodnostima poput tegoba u gornjem dijelu trbuha, osjećaj težine ili punoće nakon obroka, lagane mučnine, povremena povraćanja, gubitak apetita.
Iako su simptomi blagi, ako ne prolaze ili se pogoršavaju, trebalo bi se odmah uputiti liječniku, savjetuje onkološki kirurg Robert H. Lurie sa Northwestern sveučilišta.
