Nekadašnji visoki dužnosnik američke vlade, koji je bio i u Srebrenici uoči masakra, kasnije na čelu Misije OESS-a u BiH, a danas profesor američkog Sveučilišta “Johns Hopkins” Edward Joseph ocijenio je kako se preglasavanjem Hrvata krši Daytonski mirovni sporazum. - Izbor hrvatskoga člana Predsjedništva BiH glasovima Bošnjaka, dok se bošnjački član bira bošnjačkim, a ne hrvatskim glasovima, nije u duhu Daytonskog sporazuma. To je kršenje temeljnih načela pravičnosti. Također, korištenje demografske nadmoći za politički pritisak suprotno je duhu Daytonskog sporazuma - rekao je američki profesor, piše Večernji list BiH.
Svjedoci Daytona isto tvrde
Prema njegovim riječima, bošnjački su političari nepravedni prema Hrvatima s kršenjem načela Daytonskog mirovnog sporazuma. Sličnu su tezu iznosili u više navrata i sudionici pregovora u Daytonu koji su isticali kako potpisani mirovni sporazum nikada nije podrazumijevao da jedan narod bira drugima političke predstavnike, niti da ih se preglasava. U suštini to i jest glavna zamjerka hrvatske strane u Bosni i Hercegovini u razgovorima o izmjenama Izbornog zakona. Naime, to je i suština odluke Ustavnog suda BiH po presudi “Ljubić”. - Zakonodavstvo koje regulira izbore mora biti sagledano u svjetlu političkog razvoja zemlje koja je u pitanju. Nadalje, Ustavni sud podsjeća kako se, prema općem načelu demokracije, pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru onih koje predstavlja i čije interese zastupa. U tom smislu veza između onih koje predstavlja i njihovih političkih predstavnika na svim administrativno-političkim razinama je ta koja omogućava legitimitet predstavnicima zajednice. Dakle, samo legitimitet predstavljanja stvara temelj za stvarno sudjelovanje i odlučivanje - stoji u presudi Ustavnoga suda BiH koja je zapravo srž razumijevanja Daytonskog mirovnog sporazuma i poretka koji je uspostavljen kako bi se zaustavio rat. BiH zajedno s tim mora uskladiti i pitanje prava građana kojima se, prema presudama Suda za ljudska prava u Strasbourgu, mora omogućiti da se mogu kandidirati i biti birani u najviše institucije države, kao što su Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Upravo uz posredovanje američke i administracije Europske unije pokrenut je niz razgovora glavnih političkih aktera Hrvata i Bošnjaka, predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića i SDA Bakira Izetbegovića kako bi se pokušalo približiti stajališta dviju strana.
Zamjerka Zagrebu
Očekuje se kako će se nastaviti razgovori u nešto širem formatu i na višoj razini kako bi se, uz potporu međunarodnih pravnih stručnjaka, stiglo do prihvatljivog rješenja koje bi udovoljilo svim presudama, na što je pozvao i hrvatski non-paper predstavljen u Bruxellesu. Taj je dokument profesor Joseph ocijenio konstruktivnim s obzirom na to da se u njemu poziva na provedbu reformi u Bosni i Hercegovini. Zamjerio je što je Zagreb dočekao srpskog lidera iz BiH Milorada Dodika te zbog bliskih veza s ruskom stranom koja je tradicionalno protivnik SAD-a u zonama interesa. •
