Južna plinska interkonekcija od strateške je važnosti za Hrvatsku, BiH i SAD, kazao je jučer šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman nakon što je u javnost procurilo pismo američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena u kojemu Blinken čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića smatra odgovornim za opstrukciju projekta, piše Večernji list BiH.
Oštro pismo
Blinken je zatražio od šefova diplomacije Hrvatske i BiH, Gordana Grlića Radmana i Elmedina Konakovića, da izvrše pritisak na čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića “kako bi prestao s opstrukcijama” plinskog povezivanja Hrvatske i BiH.
- Taj projekt je od strateške važnosti i interesa za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, naravno i za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, ali i za naše američke saveznike - kazao je novinarima nakon sjednice Vlade Gordan Grlić Radman.
Na pitanje novinara u vezi s ulogom Dragana Čovića, Grlić Radman je kazao da je Hrvatski narodni sabor, na čijem je čelu Čović, prošle godine ocijenio kako su strateški iznimno važne izgradnja spomenutog plinovoda i euroatlantske integracije. Podsjetio je i kako je Vijeće ministara, čija je čelnica Borjana Krišto, članica HDZ-a BiH, također podržalo izgradnju Južne plinske interkonekcije. Po Blinkenovim navodima, zahtjevi čelnika HDZ-a BiH da se osnuje posebna kompanija sa sjedištem u Mostaru koja bi realizirala izgradnju plinovoda s Hrvatskom predstavljaju dupliciranje, ekonomski su neodrživi i ugrožavaju cijeli projekt.
Oštar istup američkog državnog tajnika uslijedio je nakon što je prošle godine veleposlanik SAD-a u BiH Michael Murphy također prozvao Čovića za opstrukciju izgradnje plinovoda između BiH i Hrvatske. U svojem nedavnom intervjuu za izdanje Večernjeg lista BiH Čović je rekao kako ova stranka želi da sjedište kompanije bude u Mostaru, koja bi bila u vlasništvu Federacije BiH, te da je njihov prijedlog posve usklađen s europskim smjernicama i Europskom energetskom zajednicom.
- Rekao bih da je ta nervoza nepotrebna. Naši stavovi su usklađeni s Energetskom zajednicom i rješenjima u okružju te su dio strateških interesa svih koji žele da to profunkcionira kada je u pitanju plin. Novim prijedlogom zakona definirali smo uspostavu tvrtke koja bi se bavila tim poslom i kojoj bi većinski vlasnik bila Federacija BiH. Jasno smo razdvojili što je to pitanje plina, a što pitanje gasa u BiH. Prošle godine EP Herceg Bosne imao je gubitak od 80-ak milijuna maraka zbog odnosa na energetskome tržištu. Ni u jednome trenutku druga elektroprivreda, kojoj je isti vlasnik, nije htjela isporučiti energiju da bi sanirali taj minus. Ove godine situacija je obrnuta kada je u pitanju električna energija u slučaju EP BiH. Logično bi bilo da se te energetske bilance usklađuju i da se međusobno štitimo. Sada se spremamo ući u novi biznis - plinske interkonecije i sve što želimo je povezati se sa Zapadom, odnosno LNG terminalima na Krku ili već sutra negdje u Pločama, jer se evidentno Hrvatska tu strateški vrlo dobro pozicionira. Bili bismo naivni da u to nismo uključeni. Molim sve one izvana koji su mislili vršiti pritisak na nas i na mene da napravimo bypasse koji će dugoročno donositi korist. Želimo žurno realizirati taj projekt, a opredjeljenja su jasna. Idemo usvojiti taj zakon u okviru FBiH. Nama bi nakon toga trebalo četiri do pet godina da taj projekt zaživi. To je još stotinjak kilometara u Hrvatskoj te dva kraka kroz BiH. Stalo nam je da to krene, da imamo stabilnost i to vidimo kroz infrastrukturu projekta Južne plinske interkonekcije - rekao je ranije Čović.
Presuda BH-Gasu
Projekt Južne plinske interkonekcije trebao bi povezati plinovode Hrvatske i BiH, čime bi ova zemlja prestala biti ovisna samo o ruskome plinu koji pristiže turskim plinskim tokom. S Hrvatskom bi se trebao spojiti na području Imotskog, a unutar BiH imao bi dva odvojka - jedan koji vodi prema središtu zemlje, a drugi prema Mostaru. Posao oko toga projekta započeo je BH-Gas, kompanija u vlasništvu Federacije BiH. U međuvremenu je Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji prošao Zastupnički dom, no ne i Dom naroda Federacije BiH. Hrvatska strana u BiH naknadno je zatražila da se donese novi zakon koji bi definirao da je sjedište kompanije u Mostaru. Istodobno, poslovanje BH-Gasa je ugroženo zbog nedavnog jednostranog ugovora opskrbe i prelaska na Turski tok. Njih tuži mađarski FGSZ pred arbitražnim sudištem u Zurichu s odštetnim zahtjevom od 21 milijun dolara. Odluka o tome sporu očekuje se u prva tri mjeseca ove godine.
