Prof. dr. sc. Marko Kolaković s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorio je studentima triju udruga iz Mostara, Banje Luke i Sarajeva o iskustvima Hrvatske s europskim integracijama te što očekuje BiH na tome putu, kao i koje su prednosti toga procesa.
Večernji list: Osam je godina od članstva RH u EU. Je li ona imala koristi od toga?
- Kada sve zaokružimo, Hrvatska je u apsolutnom plusu. Otvorile su se brojne mogućnosti, potencijali, prilike koje smo u manjoj ili većoj mjeri iskoristili. A valja reći kako je to proces, pa određene stvari možemo još iskoristiti. Ponajprije glede korištenja fondova, što je najvažnija ekonomska stavka od ulaska u EU. U cost benefit analizi to sigurno prevladava.
Pristupom u EU imamo slobodu kretanja radnika, roba, usluga, kapitala... Sloboda kretanja roba otvara vrata za povećanje robne razmjene i trgovinu. To je Hrvatska jako dobro iskoristila. Bilježi se veliki porast uvoza i izvoza.
Do vremena koronakrize imali smo porast u tome dijelu, čak 50 posto robne razmjene. Kretanje kapitala pokazalo je iznimno pozitivne učinke, osobito kada su u pitanju brownfield, a imali smo i greenfield investicije. U smislu slobode kretanja radnika imamo negativan učinak jer nam je, nažalost, više radnika otišlo nego što ih je došlo k nama.
Večernji list: Je li dovoljno iskorišteno tržište od 500 milijuna ljudi?
- Hrvatska čini jedan posto u udjelu stanovništva, ali i u tržišnom udjelu. Vrlo smo tu mali čimbenik unutar Europske unije. No, za nas je iznimno bitno da smo postali sastavni dio tog velikog tržišta. Otvorile su se prilike za naše poduzetnike i gospodarstvenike kako bi plasirali svoje robe i usluge na jedno puno veće tržište nego što je to bila Hrvatska. Samim time jedan obujam proizvodnje omogućuje smanjenje jediničnih troškova. S druge strane, dobili smo konkurenciju velikih kompanija koje pak prisiljavaju hrvatske poduzetnike da se mijenjaju, budu konkurentniji, inoviraju poslovanje. Izravan odgovor na vaš upit jesmo li iskoristili tržište - posve jasno je da nismo, ali za to ima više razloga.
Večernji list: Ulaskom u EU stigli su fondovi. Koliko su oni zapravo važan instrument, posebice, čini mi se, u vremenu koronakrize?
- Dobili smo osigurač, ponajprije u vremenu korone, da se što prije oporavimo i da gospodarstvo i gospodarski ciklus krenu u naprednom elementu. Tu moramo dodati i sredstva koja smo dobili za oporavak od potresa koji smo imali. Europska unija i tu je pokazala koliko je značajno biti njezina članica.
Večernji list: Kako gledate na potencijale BiH, što bi značilo za njezinu unutarnju i svaku drugu stabilnost ubrzavanje puta prema EU?
- Ponajprije je to važno da se tim procesom fokus malo makne s tog političkog segmenta. Jako su komplicirani svi ti politički odnosi, složen je ustroj vlasti. I ta priča godinama dominira. Mislim da će približavanje, a osobito ulazak u EU fokus usmjeriti prema gospodarstvu. Osobito je to slučaj kod mladih, koji bi se onda mogli okrenuti prilikama i mogućnostima, ponajprije fondovima Europske unije, koji su ogromni, te zakoračiti prema poduzetništvu i gospodarstvu. Posebno je danas popularan IT sektor. Vidjeli ste sada ove mlade momke, Info Bit, Nano Bit, koji su prodali svoje tvrtke za basnoslovan novac, a praktički su jučer krenuli ni od čega kao studenti. Od ulaska u Europsku uniju u Hrvatskoj je broj poduzeća porastao tri puta. Ponajprije se to odnosi na male tvrtke. BiH i ovdašnji Hrvati imaju nas kao starijeg brata koji ima iskustvo. A to treba iskoristiti kako se ne bi ponavljale pogreške ili propusti koje smo mi napravili nakon ulaska u EU. Vjerujem kako će EU imati dodatnu osjetljivost prema BiH u tome smislu.
Večernji list: Jesu li obrazovni sustavi u Hrvatskoj, BiH usklađeni s potrebama tržišta i kako ih uskladiti?
- Iako dolazim sa sveučilišta, vrlo rado govorim o toj temi. Ja sam kritičan i prema nama na sveučilištu. Jasno je kako se moramo modernizirati i prilagođavati promjenama na tržištu. Europska unija zagovara taj segment dvojnog obrazovanja, pripreme mladih za realni sektor, za ulazak u svijet gospodarstva, poduzetništva. Tu mi kao sveučilište moramo napraviti značajan iskorak, ne samo zagrebačko i sva hrvatska sveučilišta, nego vjerujem da je to slučaj i s onima u BiH. U tome segmentu Europska unija mnogo pomaže kroz cjeloživotno obrazovanje, zatim za dodatna obrazovanja, za prekvalifikacije mladih u deficitarne djelatnosti. Tu postoji značajan prostor. U Hrvatskoj imamo i privatna sveučilišta koja dobro rade u tome segmentu stručnih studija. Jednako tako važno je očuvati taj znanstveni segment kroz institute koji će dalje razvijati znanost.
Večernji list: Je li se u tome smislu promijenila percepcija kod mladih ljudi da je najvažnije zaposliti se kod države i postati uhljeb?
- Nažalost, jest. Provodimo ankete i istraživanja i apsolutno sam protiv takvih ideja da se mladi najprije smjeste. To je apsolutno u suprotnosti sa svim svjetskim trendovima i istraživanjima. Primjerice, u SAD-u minoran se broj studenata želi zaposliti u državne institucije, nego golema većina želi ići u realni sektor, bilo da se sami žele okušati u biznisu ili pak zaposliti kod uspješnih poduzetnika kako bi stekli iskustva te nakon toga probati nešto napraviti. Kroz naš studentski poduzetnički inkubator na fakultetu tijekom studija motiviramo ljude da se upravo okušaju u poduzetništvu. Za to EU daje značajan novac.
Večernji list: Kako zaustaviti iseljavanje mladih ljudi?
- Važno je stvarati najprije sliku zdravoga društva za razvoj mladih koji imaju znanje, vještine i kompetencije da mogu ovdje pokazati ta znanja. Najprije je potrebno poticati izvrsnost umjesto podobnosti. Mnogi su mladi otišli, ali su se brojni i vratili. Vidjeli su kako nigdje nije idealno, ali se vraćaju obogaćeni iskustvima, znanjem i kapitalom, što je bitno za realiziranje ideje. •
