U zemljama koje su uvodile euro bio je udvostručen broj lažnih novčanica na tržištu.
Najčešće se krivotvore one od 50 eura. Očekuje se i rast broja krivotvorenih kovanica. Iz policije upozoravaju građane da novčane transakcije obavljaju preko financijskih institucija jer je to jedini siguran način. U suprotnom možete biti kažnjeni i ako primite krivotvoreni novac, piše HRT.
Policija poziva na oprez jer kažnjivo je i primanje krivotvorenog novca u dobroj vjeri. Najvažnija je zaštita samog papira, koji je izrađen od pamuka. Zaštitna obilježja kod kune i eura slična su i imaju više razina. Originalna novčanica mora šuškati i ima oznake koje možemo vidjeti bez povećala, infracrvenog svjetla i UVE svjetiljke. Među njima su vodeni znak i zaštitna nit.
“U papir je ugrađena zaštitna nit. Kada se gleda prema izvoru svjetlosti vidi se cijela nit, dok se gleda površinski, nit je isprekidana”, objasnio je Željko Brkić iz MUP-a.
Kako ih prepoznati?
“Trebamo ih osjetiti, opipati jesu li one šuškave, nalikuju li na klasični papir, pa nam je to odmah neka vrsta upozorenja. Treba ih gledati prema izvoru svijetla, vidi li se prozirni registar, hologram, zaštitna nit i vodeni znak.Nakon toga trebamo zaokretati da vidimo druge elemente: postoji li prelijevajuće boje, prelijevajuća nit. Tako će naši građani biti sigurni da nisu primili krivotvorinu”, kazao je Tihomir Mavriček, izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a.
Najčešće se krivotvore novčanice od 50 eura. Krivotvoren novac uglavnom se podmeće u kafićima, diskoklubovima, na tržnici. Stoga treba izbjegavati takva mjesta za kupovinu nove valute. Za razliku od novčanica gdje imamo istu stranu lica i naličja za sve zemlje kod kovanica imamo nacionalne strane gdje svaka zemlja ima motive na nacionalnoj strani. Tu imamo strahovito puno kovanica na naličju koje će se teško prepoznavati. Zato pažnju trebamo posvetiti kovanicama, poručio je.
Kazna do 10 godina zatvora
Prosječno se na mjesec u Europi otkrije 35 tisuća krivotvorenih novčanica. Na godinu ih je u optjecaju 420 tisuća, a najčešće su izrađene u zemljama jugoistočne Europe. Kazna za prekršitelje je do 10 godina zatvora.
“Tržište za taj krivotvoreni novac nije država proizvodnje nego je uglavnom cilj veliko tržište Zapadne Europe, tako da se on proizvede u jugoistočnoj Europi, a središnja Europa je uglavnom odredišna. U tom smislu je Hrvatska tranzitna smjena, a sljedeći važni čimbenik za Hrvatsku je turizam, gdje u nekim trenucima imamo više turista nego domicilnog stanovništva”, rekao je Brkić.
