Mato Zovko, novi-stari načelnik Žepča, gospodarski iznimno aktivne općine, na ovim je lokalnim izborima u utrci u kojoj je imao dvojicu protukandidata izišao kao pobjednik, a u intervjuu za Večernji list zahvaljuje biračima koji su glasovali za njega i HDZ BiH te naglašava kako će kao načelnik, uz općinsku upravu, nastaviti smjerom ojačavanja demografske slike, kao i podizanja kvalitete života u ovoj lokalnoj samoupravi. Posebno je ponosan na činjenicu da se gospodarska slika iz godine u godinu poboljšava; dokaz su brojevi zaposlenih, ali i vrijednost izvoza koja je dosegnula impresivnih 137 milijuna maraka, te najavljuje kako se na tomu neće stati, već se intenzivira ulaganje u poslovne zone, ali i demografske mjere. Radovlje je jedna od tih poslovnih zona koje su trenutačno u fokusu, a kada se tomu doda i iznimno veliko iskustvo kada govorimo o sudjelovanju u prekograničnim projektima, dolazi se do zaključka kako Žepče ima izgrađenu osnovu za nastavak gospodarskog ojačavanja. - Raduje me što u ovoj godini imamo puno više dolazaka jer se veći broj mladih ljudi vraća nego što odlazi. Demografske mjere svake će godine zauzeti vrlo bitno mjesto i prioritet je, prije svega, dodjela građevinskih parcela uz povoljnu cijenu za izgradnju kuća, samozapošljavanje, sredstva za stambenu izgradnju, kao i sve one potrebe koje mladi budu iskazivali kroz razne projekte - naglasio je Zovko za Večernji list BiH.
Večernji list: Izborna utrka bila je iznimno napeta, a konačan rezultat u borbi za poziciju načelnika nije se znao do samoga kraja, odnosno prebrojavanja glasova poštom. Kako gledate na ishod procesa koji vam je donio pobjedu za još jedan mandat na čelu Žepča?
- Zahvalan sam svim našim biračima koji su prepoznali značaj ovih izbora te nisu nasjeli na određena podmetanja. Pritom svakako valja naglasiti kako sam imao dvojicu protukandidata, no na kraju smo izišli kao pobjednici. Nisu to bili samo glasovi poštom, to su glasovi na našim redovitim biračkim mjestima, nepotvrđeni, mobilni timovi i pošta, diplomatsko-konzularna predstavništva, glasovi u odsutnosti. U konačnici, svaki glas bio je vrlo bitan. Ali, evo, vraćamo se na temu pošte, odnosno na naše ljude koji žive i rade izvan Žepča. Jednostavno, sve se manje prijavljuju za dopisno glasovanje poštom jer je to sada puno kompliciranije nego što je bilo prije četiri godine. Očekivali smo da će toga biti manje, ali opet je ispod očekivanja, nadali smo se da će broj biti puno veći. Jednostavno, ili se negdje izgube glasački listići, ili ljudi ne dobiju materijal na svoju adresu, ili ne budu u stanu pa se to vrati itd. Uglavnom, na nama je svima, na svim Hrvatima u svakoj općini, i dalje raditi na ovom glasovanju poštom. Istodobno, naši ljudi koji su vezani uz svako mjesto, pa tako i naše Žepče, moraju navrijeme imati izrađene dokumente. Trebamo biti jedni uz druge, mi trebamo njima, a oni nama. Kad dođu iz inozemstva, ovdje se vesele, uživaju u godišnjim odmorima, imaju vodu i ceste, čista groblja i tako dalje. A onda bi oni i njihova svijest trebali biti na višoj razini. Odnosno, kada dođe vrijeme glasovanja, da više urade u tom smislu, bez obzira na to što mi odavde molimo i tražimo podršku.
Večernji list: Nastavljate tamo gdje ste stali. Veliki broj projekata je realiziran, no tu su i oni koji se trebaju tek realizirati. Što biste izdvojili kao prioritetno?
- Uvijek ističem gospodarsko stanje na području općine Žepče kao prioritetnu zadaću. Meni kao općinskom načelniku drago je konstatirati da smo prošle godine dosegnuli broj od šest tisuća zaposlenih na području općine Žepče, da nam je godišnji izvoz bio 137 milijuna maraka, a uvoz 131 milijun. Mjesečni fiskalni promet iznosio je oko 50 milijuna maraka, imamo registrirano i oko 300 privatnih tvrtki, odnosno gospodarskih društava, oko 450 obrta i samostalnih radnji, oko 200 različitih poslovnica i drugih organizacija te 159 registriranih poljoprivrednih obrta.
Večernji list: Što slijedi dalje u kontekstu poboljšanja poslovnog ambijenta?
- To je ona slika koja mene raduje i na tome ćemo i dalje raditi, odnosno dodatno povećavati broj zaposlenih. U tom kontekstu važno je ukazati na našu novu poslovnu zonu Radovlje, koju ćemo nastojati završiti. Cilj je svima onima koji su zainteresirani omogućiti da grade tvornice. U kontekstu obrazovanja ove smo godine u gradu otvorili najsuvremeniju novu zgradu Osnovne škole Žepče, završili smo školsku dvoranu u Željeznom Polju, koncertnu dvoranu u Glazbenoj školi te smo završili i učenički dom.
Večernji list: Surađuje se i kroz europske projekte?
- Svakako treba naglasiti kako smo mi općina koja je provela čak četiri projekta iz Programa prekogranične suradnje BiH - Republika Hrvatska - Crna Gora. To je nešto što je vrlo rijetko među općinama. Navedeno je ono što je iza nas i mi ćemo samo nastaviti raditi u tom smjeru.
Večernji list: Koje infrastrukturne projekte namjeravate realizirati u idućem mandatu?
- Osim jačanja gospodarske slike i razvoja poslovnih zona, nama je prioritet u sljedeće četiri godine početi s izgradnjom nove zgrade Doma zdravlja sa stacionarom, kao i nove zgrade Općine. Također želimo riješiti problem nedostatka pitke vode, a to je posebno bitno jer smo ove godine u vrijeme velike suše morali tražiti nova izvorišta. Naravno, nastavljamo raditi na svoj potrebnoj infrastrukturi kako bismo omogućili što bolje uvjete života našim ljudima.
Večernji list: Kako ojačati demografsku sliku? Postoje li pozitivne promjene na terenu?
- Povoljno poslovno okružje i gospodarstvo na prvom su mjestu, a onda ćemo tražiti sve načine kako ublažiti odlazak naših mladih raznim mjerama. Mene raduje da u ovoj godini imamo puno više dolazaka jer se veći broj mladih ljudi vraća nego što odlazi. Demografske mjere svake će godine zauzeti vrlo bitno mjesto i prioritet je, prije svega, dodjela građevinskih parcela uz povoljnu cijenu za izgradnju kuća, samozapošljavanje, sredstva za stambenu izgradnju i sve one potrebe koje mladi budu iskazivali kroz razne projekte. Trenutačno smo u projektu "Diaspora Invest" koji provodimo s USAID-om (Američka agencija za međunarodni razvoj) i u kojemu se oformi novčani fond u koji 50 posto sredstava ulaže Općina, a 50 posto USAID. Ove godine je bilo 100 tisuća maraka, a onda naši ljudi koji su zainteresirani i koji su otvorili tvrtke ovdje u Žepču, a rade negdje u inozemstvu, koriste ta sredstva. To ćemo također nastaviti raditi ubuduće. Nastavljamo sa svim aktivnostima kako bismo ublažili odlazak, a našim ljudima koji se vraćaju nastojimo olakšati pokretanje obrta i tvrtki.
